Plivanje

Jako su dobri plivači. mogu plivati po nekoliko sati, a u vodu skaču bez oklijevanja. Praćeno je i neprekidno plivanje od 100 km. Plivaju pasjim stilom dok im zadnje noge služe kao kormila. Debeo sloj masnoće od 11 cm održava toplotu dok plivaju u hladnoj vodi. Izmjerna je i brzina kojom plivaju i ona iznosi 10 kph. Pored ušiju, dok pliva zatvore se i nozdrve.

Ronjenje

Polarni medvjedi rone do najviše do 6 metara dubine, uglavnom u potrazi za plijenom.

Temperatura tijela koja je obično 37C se održava zahvaljujući debelom krznui naslagama masnoće. Problem je prezagrijavanje pa se zbog toga medvjedi sporo kreću i često odmaraju. Rashlađuju se preko njuške, nosa, stopala, ušiju i ramena ia i plivanjem naravno.

Ponašanje

Dnevno ponašanje

Najaktivniji su ujutro.20-40 % vremena provode loveći, s tim da mužijaci love češće i to u ljeto. Kada ne love, oni najčešće odmaraju ili spavaju. U vrućim ljetnjim danima se valjaju po snijegu sa šapama uzdignutim u vazduhu. Kad je hladno, prekriju njušku i naprave privremeno sklonište.

Hodanje i trčanje

Kao i ljudi, pri hodanju dotiču zemlju prvo petom. Takođe, kao i drugi medvjedi, mogu se uspraviti na zadnje četiri noge i hodati tako na kratkoj razdaljini. Obično hodaju teškim, bučnim koracima. Zbog težine i nezgrapnog izgleda polarnim medvjedima je potrebno duplo više energije da se kreću nego ostalim sisarima. Prosječno se  kreću brzinom od 5,5 kph a maksimalna brzina im je 40 kph.

Grupisanje

Obično su samotnjaci, ili 2 jedinke u grupi i to odrasla ženka sa mladunčetom ili par iz iste porodice, međutim na južnijim, toplijim predjelima, može doći i do formiranja većih grupa. One nastaju u okolini velike količine mesa, npr. kitovog. Rijetko će i odrasli mužijak u paru sa mladunčetom putovati nekoliko mjeseci.

Ženke su vrlo pažljive i osjećajne prema mladuncima. Pri parenju, zajedno ostaju i do 10 dana a pare se po nekoliko puta.. Sukobi nastaju u sezoni parenja kada jedan mužijak pokuša drugom oteti ženku ili hranu. Kroz igru odrasli uvježbavaju mlade da love ali i da se brane.

Hibernacijom, tj. zimskim snom troše se rezerve hrane sakupljene preko ljeta, ali polarni medvjedi ne spavaju dugo zimski san. Hibernacijom se snižava temperatura tijela za 5C, srce usporeno kuca pa ih je teško probuditi ili uznemiriti. Samo trudne ženke spavaju zimski san. Kod njih srce za vrijeme hibernacije kuca duplo sporije, a za razliku od drugih, ženke polarnih medvjeda mogu dobiti mladunce u periodu hibernacije. Naučnici koriste radio signal da prate aktivnosti polarnih medvjeda, i to samo ženki jer mužijaci imaju veći obim vrata nego glave po im ogrlica jednostavno spadne.

Napadi na ljude

Ljudi i polarni medvjedi dolaze u sukob svagdje gdje se prepliću njihova staništa. Oni uglavnom napadaju na neke grupacije, poput kampova, meteoroloških stanica ili gradova. U poređenju sa drugim medvjedima, polarni medvjedi ljude smatraju kao svoj plijen. U slučaju sukoba, najčešći kraj je smrt jednog od suparnika. Ženke sa mladuncima najčešće napadaju, kako bi prehranile i sebe i mlade.

nazad  napred