Gorile , njinja ili pongo, kako ga nazivaju domoroci je vecinom nesto nizeg rasta, ali je mnogo plecatiji od snaznog covjeka (najveca izmjerena visina 2,30). Najkarakteristicnije znacajke su duljina i snaga trupa i prednjih udova, nerazmjerna velicina pre-dnjih i straznjih stopala.

Linija lubanje uzdize se od snazno izbocenih kostiju iznad obrva ponesto skoseno prema tjemenu, te se blago za-obljena uspinje na tjeme otkud se ravno spusta prema zatiljku. Luk obrva je uslijed debele koze i gusce dlake na njima jos ispupceniji, tako da su sitne smede oci dm dublje uvucene. Nos je spljosten, u sredini po duljini uleknut, sa siroko postavljenim nozdrvama. Siroku gubicu zatvaraju de­bele usne, krace i manje pokretne od usana ostalih covjekolikih majmuna, tako da su slicnije covjekovim usnama. Brada iako je kratka i podvucena, ne djeluje tako jer je izbocena zajedno s citavim donjim celjus-nim dijelom lica. Usi gorile smjestene su prilicno prema natrag, u visini ociju. Uske su manje nego u cimpanze, ali vece od dovjekovih i slicnije ljudskim usima od usiju bilo kojeg drugog majmuna.

Zbog snaznih kostanih izraslina na vratnim kraljescima, koji su pokriveni sna-znim misicima, kratki vrat se straga nasta-vlja u ravnoj liniji prema zatiljku i ledima, pa se samo postrance i sprijeda odvaja od trupa, tako da izgleda kao da glava sjedi neposredno na trupu. Trup se istice izvan-rednom snagom i u usporedbi sa trupom covjeka, nerazmjernom duzinom. Snazni prsni kos neobicno je sirok, ramena goto-vo pretjerano razvijena, a snazna leda blago zaobljena.

Udovi gorile se bitno razlikuju od ljudskih, jer su njihovi pojedini dijelovi podjednako debeli. Gorile nemaju izraze-no misicje, ni list na potkoljenici nije izrazito razvijen. Nadlaktica je ponesto produljena ali je citava ruka kraca nego u ostalih covjekolikih majmuna. Uzmemo li u obzir duzinu trupa, prednji udovi nisu mnogo duzi od ljudskih ruku, ali se takav dojam dobiva zbog slabije razvijenih nogu. Palac je kao u svih covjekolikih majmuna slab i kratak, upola manji od drugih prstiju.

Usporedimo li gradu tijela gorile i njegovih srodnika, njegova se natkoljeni-ca doima snaznom i dugom, a potkoljenica kratkom i slabijom. Stopalo mu je kratko i bezoblicno prosireno, a razmjerno snazan i dug nozni palac, koji je slabo pokretan i na vrhu prosiren, iskrenut je prema osta-lim prstima nogu pod kutem od sezdeset stupnjeva. Prednji dio lica gol je sve do obrva, a sa strane sve do jagodicnog luka i nanize do brade. Tijelo je, naprotiv, obra-slo prilicno gustom dlakom nalik na vunu koja prekriva redovito gornji dio glave, zatiljak, ramena i nadlaktica. Natkoljenice i potkoljenice su najgusce qbrasle a prsa trbuh slabije. U starih zivotinja dlaka je r. srednjem  i  donjem  dijelu  tijela  obicn olinjala.   Svi   goli   dijelovi   su   skriljast sivkasto-crni. Dijelovi obrasli dlakom si mrko tamnosmedi. Odrasli muzjaci i zen ke medusobno se razlikuju samo velici-nom. Zubi su u gorile vrlo snazni, narocit oinjaci,  razvijeni gotovo  kao u zvijen Svojom cvrstocom kostur odgovara veli-cini citave zivotinje, dok velicinom odska ce lubanja — skuceni prostor za mozak. dug i uzak, postrance spljosten a strage uglato izbocen. Na tjemenu muzjaka jako je izrazen kostani greben, a na lieu nadocni lukovi i jagodicne kosti, te golema donja celjust. Grada ruku i saka vrlo je snazna, a prsni   kos   izmedu   trinaest   pari   rebara neobicno sirok.

Domovina gorile je u sumovitim podrucjima centralne Afrike, od Kameruna do jezera Kivu. Gorila se hrani plodovima i liscem; meso ne jede uopce.

Od 1846. istrazivaci su mnogo pisali o gorili. Medu svim tim izvjestiteljima Win-wood Reade se cini najpouzdanijim. »Dok sam putovao predjelima u kojima zive gorile«, pripovijeda Reade, »obicavao sam u svakom selu, u kojem bih prenocio, ispitivati je li neki od domorodaca ubio gorilu. Ako bi mi se posrecilo da prona-dem takva covjeka, dao bih ga dozvati pa bih uz pomoc tumaca ispitivao o svemu sto je znao o nacinu zivota i obicajima tih majmuna. Usporedivao sam sve izvjestaje i koristio samo ono sto su potvrdivala istovjetna svjedocenja svih lovaca iz tri razlicita podrucja centralne Afrike.«

»Dok cimpanza boravi u blizini malih stepa, cini se da gorila najvise voli mracnu polutamu najguscih suma. Krece se na sve cetiri noge. Cesce se vida sam, a ponekad u pratnji zenki i mladih. S drveca lomi granje i lisce u dokucivoj visini iznad tla. Katkada se uspinje i na drvo da se nahrani plodovima, a narocito voli jednu vrstu trave, koja raste u malom busenju. Ujutro i uvece pohada seoske nasade, pa jede plo-dove pizanga i secernu trsku. Pri tome se javlja svojim otuznim krikom. Uvece oda-bire kakvo drvo da na njemu spava. Ako mu je zenka skotna, tada muzjak na visini od pet do gnijezdo, obicni lezaj od pruca i grancica

koje dovlaci rukama. Tu zenka okoti svoje mladunce, a zatim napusta gnijezdo Za vrijeme parenja muzjaci se bore za zenke.«

Sa obzirom da urodenici u svemu rado pretjeruju, isprva sam s nepovjerenjem slusao razlicite pripovijesti o divljoj cudi gorila. Kad sam, medutim, ispitao prave lovce, ustanovio sam da su oni, kao svi smioni ljudi, skromni i da su vise sutljivi negoli brbljivi. Oni poricu da gorila uvijek napada covjeka, pa cak i kada nije razdrazen. Ostavite ga na miru, rekli su, pa vas nece dirati. Ali, ako ga covjek iznenadi, gorila se okrece u polukrug, cvrsto upire oci u covjeka i glasa se covjekolikim, otuznim krikom. Zataji li lovceva puska, ili ako je majmun samo ranjen, desava se da pobjegne, no ponekad se bijesno baca na protivnika sa srdzbom u ocima, donja mu se usnica opusti, a cupava kukma mu padne na celo. Cini se da nije feu vrlo spretan, jer mu lovac moze umaci. Napada redovno na sve cetiri noge, grabi protivnika, privlaci k ustima i grize.«

»Ni na cas ne bih posumnjao u to da gorila moze ubiti covjeka, ali isto tako  pouzdano mogu izjaviti da vec od pamtivjeka nije ubio nikoga. Lovca, koji me vodio kroz sume u Ngumbiju, jednom je napao i ranio. Od toga mu je saka potpuno zakrzljala a na zglobu su se jasno razabirale brazgotine od zubi. Zamolio sam lovca da mi tacno pokaze kako ga je gorila napao.

Ja sam glumio lovca, a on gorilu. Lovac se zgurio a ja sam podignuo pusku kao da cu pucati na njega. Tada mi je cetveronoske pritrcao, scepao moju ruku za zglob privukao je ustima, zagrizao i pobjegao

Rekao je da je gorila tako ucinio i s njime