EKOLOGIJA
NACIONALNI PARK KOZARA
Nacionalni
park "Kozara" se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, zauzimajuæi
centralni dio istoimene planine - Kozare (RS)
Površina
od 3520 ha
proglašena
je Nacionalnim parkom 1967. s ciljem zaštite
kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti planine Kozare.
Kozara je
planina dinamiènog
reljefa èiji
visovi ne prelaze hiljadu metara nadmorske visine. Umjereno-kontitentalna klima,
veliki broj sunèanih
dana i pitomi planinski vrhovi - vidikovci sa kojih se vide Gradiška,
Prijedor, Dubica i ostala okolna mjesta, daju posebnu vrijednost ovoj planini.
Posebno lovište "Kozara" kojim, tako|e, upravlja Nacionalni park,
ima površinu
od 16 000 ha.
Na podruèju
Nacionalnog parka nalaze se izvori veæih
potoka i rijeka (Mljeèanice,
Moštanice,
Kozaraèke
rijeke-Starenice)
što
NP "Kozaru"
èini
orohidrografskim
èvorištem
istoimene planine. Centralni dio Nacionalnog parka i planine Kozare zauzima
podruèje
Mrakovice, na kojem se prostire nekoliko zaraavnjenih platoa visine od 700-800
metara.To je zaštiæena
zona (prvi stepen zaštite)
u kojoj se izgra|uju, ili su veæ
izgraðeni,
turistièki
objekti. Tokom poslednjeg rata u BiH, veæina
ugostiteljskih objekata koji su, prije rata, bili visoko rangirani - devastirana
je. U toku 2004. izgraðena
su dva planinska bungalova apartmanskog tipa i pansion “Bijele vode”.
 |
Nacionalni
park "Kozara" svojim prelijepim i, prema kriterijima
IUCN
- zaštiæenim
pejzažima-
oplemenjuje doživljaj
svakog posjetioca Parka .
NP "Kozara"
èlan
je Federacije nacionalnih parkova Evrope - EUROPARC!
Na podruèju
NACIONALNOG parka biljni svijet je raznolik i bogat, naravno, zahvaljujuæi
mnogobrojnim faktorima: prije svega, klimatskim, edafskim, orografskim, i
mnogim drugim. Sjeverni dio Kozare zauzimaju visoke
šume
u kojima
dominira
bukva i jela, a u južnom
dijelu površine
su obrasle, niskim (izdanaèkim)
šumama
hrasta i kulturama
èetinara
(crni bor, bijeli bor i smrèa).
Karakteristièna
pojava je pojava jele na visinama koje nisu uobièajene
u Evropi za pojavu ove vrste. Naime, na jelu, na Kozari, nailazimo i na
visinma od 200 metara! Pored njih ima i javora, lipe, jasena, graba, ive i
johe. Meðu
grmolikim vrstama na Kozari postoje: lijeska, glog, drenjak,
zova, a zeljasti pokrov èine:
|
petrov krst
(Paris
quadrifolia)
lazarkinja
(Asperula
odorata)
šumarica
(Anemone
nemorosa)
kopitnjak
(Asarum
europaeum)
kukurijek
(Helleborus
odorus)
vrijesak
(Calluna vulgaris)
i druge...
Važan
prirodni resurs Nacionalnog parka je ljekovito i aromatièno
bilje. Meðu
ljekovitim biljem koje se nalazi u pojasu
šuma
jele i bukve istièu
se:
jagoda
divlja (Fragaria
vesca)
maslaèak
(Taraxacum
officinale)
bokvica
(Plantago media)
hajduèka
trava
(Achillea millefolium)
zeèja soca
(Oxalis acetosella)
borovnica
(Vaccinium
myrtillus)
velebilje
(Atropa belladonna)
majèina
dušica
(Thymus
serpyllum)
lipa bijela
(Tilia cordata)
kopriva
(Urtica dioica)
breza
(Betula verucoso)
kleka,borovica
(Juniperus communis)
kamilica
(Matricaria chamomilla)
nana (Mentha
piperita)
jagorèevina
(Primula vulgaris)
kupina
(Rubus fruticosus)
zova (Sambucus
nigra)
trešnja
(Prunus avium)
žalfija, kadulja
(Salvia officinalis)
lijeska
(Corylus avellana)
oskoruša
(Sorbus domestica)
pluænjak
(Pulmonaria officinalis )
bijeli glog (Crataegus
monogyna)
Flora
Kozare nije dovoljno ispitana. Trenutno su u toku aktivnosti usmjerene ka
formiranju nauènih
timova koji bi se bavili izuèavanjem
biodiverziteta i izradom monografije o Kozari koja, zaista, zavreðuje
pažnju,
što
dokazuje i podatak da je Botanièki
odsjek prirodnjaèkog
odjeljenja iz Sarajeva, tokom 1959-1960. prouèavajuæi
floru Kozare, prikupio 900 vrsta biljaka,me|u kojima ima i endemskih biljnih
vrsta... O tome je objavljen i nauèni
rad u Glasniku Zemaljskog muzeja, u Sarajevu, 1963.
Na podruèju
Nacionalnog parka "Kozara", posebno u jesen, u karakteristiènim
šumskim
zajednicama pojavljuju se
GLJIVE.
Prolazna divljaè,
koja èesto
dolazi sa drugih lokaliteta su vuk i jelen. Dešavalo
se da ,u podruèje
planine Kozare, zaluta i medvjed, kojem je stanište,
inaèe,
na susjednoj planini Grmeè.
Kozara je stanište
i velikog broja ptièijih
vrsta. Prema dostupnim podacima, na Kozari, ima jastrebova, kobaca,
sova... Meðu
negrabljivicama istièu
se jarebica, golub grivaš,
golub dupljaš,
grlica, svraka, slavuj veliki, veliki djetliæ,
sjenica i vrabac.
Reptili
Kozare: zmija
bjelouška
- pojavljuje se u dolini rijeke Golubaèe
i na Bijelim vodama. Kockasta bjelouška
- pojavljuje se u rijeci Golubaèi.
U blizini Zeèijeg
kamena primjeæen
je poskok. Planinskih guštera
i smukova ima na razlièitim
lokalitetima ove planine.
Meðu
vodozemcima zastupljene su
žabe
i daždevnjaci.
A u srednjim i donjim tokovima rijeka Mljeèanice,
Starenice, Moštanice
i Crne rijeke
žive
potoèna
pastrmka i rak. Dostupni podaci ukazuju na prisustvo više
vrsta skakavaca i zrikavaca:
Ectobius
balcani Rine -
naðen
je na Mrakovici
Bicolarana bicolar
Phil
Miramela bos. Miliš
(nalazište
Mrakovica, Moštanica,
Golubaèa
)
Poecilimon
ornatus
(nalazište
na Golubaèi)
itd...
|
IZLETIŠTE TREŠNJIK
Okolina
Banjaluke nudi mnostvo mogucnosti za izletnike i ljubitelje brdskih setnji i
biciklizma. Brda koja okruzuju grad privlace svojim zelenilom, kao i
mjesavinom pitomosti i divljine, tako da na nekim lokacijama koje su
udaljene samo 5 kilometara od centra grada, gubite svaki osjecaj blizine
urbanog podrucja.
Tradicionalno naviknuti
na vikend setnje na okolna izletnièka mjesta, stanovnici Banjaluke prosiruju
ove aktivnosti i na nove atraktivne sportove.
Jedna od interesantnih lokacija je:
|
 |
Sehitluci
Sigurno najpoznatije banjolucko izletiste, podjednako
atraktivno i za mladje i starije generacije. Nudi tri popularne lokacije:
Tresnjik
Prostran travnati prostor okruzen sumom i prekriven
tresnjinim stablima, idealno piknik mjesto koje nudi i mogucnosti za sportske
aktivnosti. Postoji mnostvo sumskih staza koje vode od ovog izletista. Pristup
je moguc pjesice, biciklima i automobilima. Ako na Tresnjik dolazite sumskom
stazom, mozete se odmoriti i osvjeziti na Rajnerovom vrelu. Tu je nekada bila i
izletnicka kucica.
Sa Tresnjika vodi staza prema vrelu Zmajevac, na neka
3-4 km od istocnog izlaza s proplanka.Voda iz izvora lociranih uz stazu je
pitka, takodjer postoje i mala, neuredjena mjesta za rostilj.
|
Spomenik na Sehitlucima - Spomenik
palim Krajisnicima (403m)
Spomenik je podignut u cast zrtava II svjetskog
rata, (juna 1941. na tom mjestu je donesena odluka o dizanju oruzanog
ustanka protiv okupatora), a djelo je vajara Augustina Augustincica koji je
uradio skulptorsko i arhitektonsko uredjenje i I.Mujezinovica - freske u
mauzoleju. Na zalost, u proteklih deset godina spomenik je prilicno
unisten.Najmanje sto se moze uciniti je okreciti nebrojene grafite i
pobrinuti se o redovnom odrzavanju cistoce.
Sa spomenika se pruža predivan pogled na grad i
njegovu okolinu i pored svih nedostataka, ta romanticna okolina, pored
izletnika, privlaci i mnoge zaljubljene parove.
Brdo Sehitluci se nalazi na juznoj strani grada.
Najlaksi pristup brdu je s desne obale Vrbasa, kroz gradsko naselje Mejdan
sve do poznate raskrsnice pored nekadasnjeg restorana "Alibaba". Tu se
skrene lijevo i prati asfaltni put.
Pristup Tresnjiku moguc je i sumskom stazom, poslije
raskrsnice kod Seizmoloske stanice, gdje se skrene lijevo na prvu sumsku
stazu (odmah poslije ograde mosta)
|
Motel na Sehitlucima
Prije rata u BiH motel, tokom rata Radio "Big" imao tu
sjediste.Motel nije vise funkcionalan za prvobitnu namjenu.
NAZAD
