Untitled Document

DOLAZAK TRAPISTA I NJIHOVA DJELATNOST U DELIBAŠINOM SELU KOD BANJALUKE

21. juna 1869. godine, Franc (Franjo) Pfaner (Pfanner), trapist (više o trapistima naći ćete OVDJE), utemeljio je samostan "Marija Zvijezda" ("Marija Stella", "Marija Stern") u Delibašinom selu kod Banjaluke.
Poslije nekoliko bezuspješnih pokušaja da osnuje trapistički samostan u Hrvatskoj, Pfaner saznaje da u Turskoj postoji zakon koji dozvoljava hrišćanima da kupe zemljište unutar carstva. Prvo zemljište koje je Pfaner namijenio za osnivanje samostana, bilo je u Klašnicama, ali se turski zemljoposjednik, pijanica, predomislio i odustao od prodaje.
Nakon toga, Pfaner stupa u kontakt sa Tomom Radulovićem, jednim od najbogatijih banjalučkih trgovaca tog vremena, koji mu prodaje veliki posjed u Delibašinom selu kod Banjaluke. Kupoprodajni ugovor je zaključen 10. juna 1869. godine.

Dan dolaska trapista u Delibašino selo kod Banjaluke, 21.6.1869. godine, smatra se danom osnivanja samostana. Prvi stan trapista, brvnara dužine 5m i širine 3m, do danas je očuvana i nalazi se u dvorištu samostana, a ovdašnji trapisti je nazivaju - kolijevka. U početku su imali samo ovu kolijevku, da bi kasnije postigli mnogo toga...

U proljeće 1870. godine, počinju graditi novi samostan, tačnije kuću sa 60 soba.
1871. godine, Pfaner je u bačvi vina prokrijumčario prvo crkveno zvono, koje je u Turskoj bilo zabranjeno.
1872. godine zasađene su prve sorte vinove loze i repe, sagrađen je mlin, te otvorene prva sušionica šljiva i sirara.
1873. godine Marija Zvijezda postaje titularni priorat na čelu sa priorom Pfanerom, a otvoreni su velika pilana i pivara.
1878. godine otvoreno je dječije sirotište.
1879. godine u bolnicu su primljeni prvi bolesnici, otvorena je i štamparija sa knjigoveznicom.
Ovo su bile samo najznačajnije djelatnosti kojima su trapisti, na čelu sa Pfanerom, doprinijeli razvoju banjalučke privrede i kulture.
Pfaner je 1880. godine napustio Banjaluku i otišao u Južnu Afriku da osnuje novi samostan, gdje je izabran za opata 1885, i umro 1909. godine.
I samostan Marija Zvijezda proglašen je opatijom, a prvi opat bio je Bonaventura I Baier, Pfanerov nasljednik. Za vrijeme Bonaventure (1885 - 1893), trapisti su podigli pekaru (1889), počeli izgradnju moderne pivare i počeli osnivati filijale.
Opat Dominik Asfalag (Assfalag) (1894 - 1920), zajedno sa svojom braćom zaslužan je za: električnu centralu (1899), koja od 1902. počinje osvjetljavati i Banjaluku; otvaranje stolarske radionice; školu za zanate (1895); izgradnju mosta preko Vrbasa - Most Sv. Bernarda (početak gradnje 1904).
Za vrijeme opata Bonaventure II Diamanta (1920 - 1944), sagrađen je novi samostan (1924), a 1925. je sagrađena i nova monumentalna crkva.
Nakon II svjetskog rata i odlaska Bonaventure, samostan svake godine biva sve slabiji.