Kineski zid je nastajao kroz više od 2000 godina, rušen je, obnavljan i nadograđivan, prateći uzbudljivu istoriju tih prostora.
770 p,n,e. – 221. p.n.e. – 'Jesensko i proljetno doba' te 'Doba zaraćenih država'
Društvo je bilo vrlo razvijeno za ono doba, postojalo je privatno vlasništvo, a poljoprivredna proizvodnja je brzo napredovala. No, ubrzo je došlo do društvenih previranja, što je dovelo do sukoba među državicama. Preostalo je 7 jakih država, tzv. 'Sedam sila', i nekoliko slabijih. Kako bi se brani od međusobnih napada, počele su graditi obrambene zidove
221. p.n.e. – 206. p.n.e. - Dinastija Qin i nastanak Carstva
Nakon viševjekovnih međusobnih sukoba, država Qin odnijela je pobjedu, dobrim dijelom zahvaljujući društvenoj reformi koja je počela vijek prije.
Kralj Qin
Shihuang, poznat po Terakota vojsci, prvi puta u povijesti je ujedinio
Kinu i time stvorio 'Prvo kinesko carstvo'. Teritorij pod dinastijom Qin
se znatno povećao, a jedan dio zidova između nekoć sukobljenih država je
srusen, kako bi se komunikacija nesmetano odvijala. Zidovi prema
vanjskim državama su ostali.
Sve vrijeme Kina se borila s problemom na sjevernoj granici zvanim – Huni. To sjevernoazijsko pleme često je upadalo u sjeverne dijelove Kine i došlo je do velikog obračuna, u kojem je 3 miliona kineskih vojnika uspjelo protjerati Hune.
Problem na sjevernoj granici se sastojao u tome što zidovi nisu bili spojeni, jer su ih države gradile svaka za sebe. Car je izdao naredbu da se zid poveže, kako bi branio novu, ujedinjenu Kinu. Radovi su trajali 10 godina, u njima je sudjelovalo nevjerojatnih 2 miliona ljudi, a zid je prvi puta premašio duzinu od 5 hiljada kilometara!
Materijal korišten u izgradnji bili su kamen iz lokalnih nalazišta i nabijena zemlja.
206 p.n.e. – 220. p.n.e. – Dinastija Han, najduzi zid
Krajem 3. vijeka p.n.e. opet dolazi do unutrasnjih sukoba, najvećim dijelom radi tiranije vladajućih. Dinastija Han preuzela je vlast u zemlji osiromašenoj i oslabljenoj civilnim ratom i iz tog razloga uveli su neke reforme, ponajprije razne olakšice za seljake, kako bi potaknuli poljoprivrednu proizvodnju.
Zapravo je započelo prvo zlatno doba u kineskoj istoriji, a označava cijeli period vladanja dinastije Han od gotovo 400 godina! Čak je i sukob s Hunima utišan, zahvaljujući udaji carevih kćeri za Hune, a mir je potrajao gotovo sto godina. Nakon toga je jedan od hunskih vladara prekinuo primirje i počeo pustošiti sjevernim dijelom granice.
Za vrijeme primirja se Carstvo dobrim dijelom oporavilo i postalo sposobno obraniti se i ponovo protjerati Hune. Rat je trajao oko 30 godina, a Kinezi su stalno gradili nove zidove i pridodavali ih postojećem. Do kraja vijeka Kineski zid je postao još duzi – dostigao je 10 hiljada kilometara, najviše u povijesti!
Po ustaljenom pravilu, uslijedili su međusobni sukobi unutar Carstva, što je čak nakratko dovelo do promjene dinastije. Ipak, dinastija Xin nije bila dugog vijeka i na vlast su se vratili Hanovi. Za to su vrijeme Huni ponovo ojačali i opet dolazi do kraćih ratova, no sve to nije imalo većih posljedica na Kineski zid i njegovu duzinu.
Zid naravno nije bio sami zid, već su u njega bile ugrađivanje promatračnice i tvrđave, kako bi uocio neprijatelja što prije i od njega se odbranilo. U to je doba čak postojalo nepisano pravilo da se svakih 50-ak kilometara uzduž zida izgradi grad, također u svrhu lakše obrane.
1368. – 1644. – Dinastija Ming, zid kakvog danas znamo
Milenijum nakon dinastije Han je bilo relativno nebitno za Zid, a obilježili su ga manji zahvati, poput popravaka urušenih dijelova, te poneki novi dio, uglavnom manje duzine.
Početak
vladavine obilježio je veliki društveni napredak – razvijala se
poljoprivreda, ali i industrija, u prvom redu proizvodnja željeza i
oružja. Ipak, na sjeveru je opet postalo nemirno. Vladajuća mongolska
dinastija često je napadala sjevernu granicu, a svoju su priliku na
sjeveroistoku čekali i Jurčeni, preci Mandžuraca.
Kineska vlast isprva je krenula u obnovu zidova, dok je kasnije bila primorana na izgradnju novih, suvremenijih i jačih. Upravo ti zidovi, izgrađeni za vladavine dinastije Ming, čine Kineski zid kakvog danas poznajemo! Izgrađene su stotine kilometara novih zidova, uglavnom prateći liniju onih izgrađenih za prethodnih vladara, a neki su samo pojačani kamenim elementima. Posvuda su se gradile promatračnice i utvrde s kojih su napadali neprijatelje. Samo za vladavine kralja Ming Xianzonga, u 15. vijeku, izgrađeno je preko 1000 utvrda, dok je u vrijeme Ming Muzonga, u 16. vijeku, izgrađeno preko 1000 promatračnica i to za svega 3 godine!
Zanimljivo je da su Mingovi na nekim mjestima zid udvostručavali, pa čak i utrostručavali, odnosno gradili više zidova s barikadama između njih, kako bi neprijateljima otežali prolaz. Najbolji primjer za to je glavni kineski grad, Peking, a vjerojatni razlog takve prakse je to da je jedan od careva otet u borbi s Mongolima.
