mladost
Prijemni ispit
Nakon smrti oca i bake, Tolstoj i njegovi najblizi su bili
sirocad. Tolstoj se preselio u Kazan sa svojom tetkom i u naredne cetiri godine
nije nista radio. Napokon ga je tetka uvjerila da se pripremi i podje na prijemni
ispit za sveuciliste. Dok je na polju vjere, arapskog, francuskog, njemackog i
engleskog imao znacajne rezultate, najnize bodove je dobio na podrucju ruske
istorije, geogrfije i statistike, te nije polozio ispit. No, uspio je iz
drugog pokusaja.
Nakon ispita, Tolstoj je postao uzbudjen zbog nadolazeceg sveucilisnog zivota.
Svidjalo mu se kako izgleda u uniformi (koju su tada nosili u skolama) te se
nadao da ce proci pokraj nekog od uniformisanih policajaca da mu salutira.
Drustveni zivot
Izgled ga je jos uvijek mucio. Cesto sezalio da mu odjeca ne pristaje kao bratu
Sergeju. Uzeo je gimnastiku u nadi da ce postati “najjsnazniji covjek na svijetu”.
Zabave su mu bile teske. Bio je prirodno povucen i nekad je to nadoknadio
svojom pretjeranom glasnocom, tako mu je i prisiven nadimak “medo”. Takodje, nije znao plesati, pa su cure
cesto
komentarisale kako je dosadan. Tako je Tolstoj
na kraju bio samotnjak sa malo bliskih prijatelja.
U Dmitriju Dyakovu je pronasao bliskog prijatelja. Socijalna, vjerska i
politicka pitanja su razmatrali na razini koja je Tolstoju pruzila intelektualnu
stimulaciju za kojom je zudio. Obojica su vjerovala da je svrha zivota usavrsiti
samoga sebe. Tog vremena se Tolstoj sjecao do kraja zivota.
Gubitak nevinosti
Tolstoja su braca odvela u javnu kucu gdje gubi nevinost. Time
pocinje njegovih petnaest uzastopnih godina nedolicnog ponašanja. Dijeleci
krevet sa nekoliko zena, dobiva gonoreju.
Najvise ga je uznemiravalo prvo
iskustvo, jednom je rekao nekom prijatelju: “Kada su me braca prvi put odvela u
javnu kucu i kada sam zavrsio cin, stao sam kraj zeninog kreveta i zaplakao.”. Od
toga trenutka njegovi seksualni trenuci i moralna uvjerenja su stalno bili u
zavadi.
Ideje
Naravno, Tolstoj je nastavio formulisati ideje (zapocete u djetinjstvu). Jedna
od mozda najvaznijih ideja je ona o savrsenstvu. Tolstoj je vjerovao da svaki
covjek moze postici srecu ako sebe usavrsi - moralno, mentalno i fizicki. Cesto
je pisao liste nacina kako bi sebe poboljsao u svakom polju. Podijelio je
drustvo na visi
i nizi sloj, pokusao je, neuspjesno, biti dio viseg sloja. Poceo je i
formulisati ideje o istoriji i vrijednostima sveucilisnog obrazovanja.
Sam je rekao: “Istorija nije nista drugo nego skup bajki i
tricarija sa gomilom bespotrebnih datuma i imena...
Zašto bi iko morao znati da
je drugi brak Ivana Groznog sa Temryukovom kcerkom bio 21. avgusta 1562. ili da
je 1572. bio cetvrti sa Anom Aleksejnovom Koltovski? Ali ipak traze od mene da
to znam napamet - ako ne znam - padam na ispitu.”
Ponovo kod kuce
Bez diplome vraca se iz Kazana u Jasne Poljane, i pise: “Samoca je jednako dobra za
covjeka koji zivi u drustvu, kao sto je drustvo za covjeka
koji ne zivi u njemu. Pustite covjeka da se povuce iz drustva i njegov razum ce
skinuti naocale kroz koje je do sada gledao u pokvarenom svjetlu.”
Vojni zivot i rana literarna karijera
Nikolaj je posjetio Tolstoja na Jasnim Poljanama dok je bio na putu do Kavkaza
gdje je trebao odsluziti vojsku. Lav je s bratom otisao u vojsku. Nakon dugog
putovanja, stigli su do Kavkaza gdje je postao junker - plemicki dobrovoljac. U
jesen te godine je prosao potrebne ispite i pridruzio se cetvrtom odredu
dvadesete artiljerijske brigade. Sluzio je na rijeci Terek protiv pobunjenika s
planine.
Tolstojeva duznost na usamljenom kozackom podrucju postala je idila - lov,
pijancevanja, spavanja, djevojke i ponekad borba. Tako je poceo pisati. 1852.
pocinje pisati Djetinjstvo, prvi dio njegove autobiografske triologije. Tolstoj
je zapoceo Kozake (koje zavrsava 1862.), koji su povezani s njegovim prebivanjem
na kozackom podrucju.
Zatim je zatrazio prebacaj u tvrdjavu kod Sevastopola, jer je tada bila u
toku jedne od najkrvavijih bitki Krimskog rata. U takvim okolnostima ipak uspijeva
napisati Nedoraslost (Djecastvo), drugi dio svoje autobiografske triologije.
Takodje je napisao Sevastopoljske price, u kojima otkriva svoje vidjenje
rata kao svijet zbunjenosti, banalnosti i junastva. Neke od ovih pripovijesti su
objavljivane dok su bitke (koje je opisivao) bile u toku.
Kad je grad pao, Tolstoju su naredili da prouci vojnu akciju prilikom
posljednjeg napada i to prijavi vlastima u Petrogradu. Zbog svog, tada vec
poznatog, imena bio je vrlo dobro primljen.
Te iste godine je Tolstoj posjetio Moskvu. Bio je postovan medju knjizevnicima.
Kad se vratio u Petrograd vec se poceo umarati od svojih knjizevnih primanja.
Osjetio je da su svi oni bili neiskreni govornici. Tada je i pocelo njegovo
prijateljstvo s A. A. Fetom. Tolstoj nikada nije bio “profesionalni autor”,
izbjegavao je knjizevna naglabanja, a njegovo bogatstvo mu je omogucilo krov nad
glavom i dobar zivot.
Skola za kmetove
1856. Tolstoj napusta sluzbu kao porucnik i nastavlja voditi poslove na svom
imanju. Takodje je radio na Snjeznoj Oluji i Dva Husara. Sljedece godine je prvi
put otputovao u Zapadnu Evropu. Iz njegovih djela, Luzern i Albert, moze se
vidjeti da mu se nije svidjela. Zanimao se i prikupljao sve informacije o
skolovanju i obrazovanju. Na pocetku ljeta se vratio na Jasne Poljane i osnovao
skolu za kmetove u kojoj je poceo sa svojim pedagoskim eksperimentima. 1860.
opet odlazi u inostranstvo zeleci nauciti jos vise o obrazovanju; a u to vrijeme
postaje zavisan o kockanju. Bio je svjedok kada mu je brat na jugu Francuske umro.
1861. je oslobodio kmetove na svom imanju. Posvadjao se s
Turgenjevom i izazvao
ga na dvoboj. Turgenjev je odbio, ali su ostali u zavadi nekoliko godina.
Koristeci pionirske tehnike, koje su kasnije prihvatili i napredni profesori,
Tolstojeva skola je krenula naprijed. U 1862. je zapoceo dnevnik da propagira
svoje pedagoske ideje, Jasna Poljana. Isao je i na lijecenja fermentnim
magarecim mlijekom u Samaru, gdje je zivio na otvorenom. Ovo mu je uslo u naviku
pa je to praktikovao jednom godisnje.
Imao je odnose sa seljankom na svom imanju - koja mu je nosila prvog, ali
vanbracnog sina, Timota.