Veliko carstvo Inka rodjeno je u srcu andskih Kordiljera, sa sredistem u današnjem Peruu. Tamošnje stanovnistvo naziva ga Tahuantinsuyu (Tawantinsuyu) 4 smjera, i sastoji se od 4 dijela: Cuntisuyu Antisuyu i Collasuyu (po ajmarskom plemenu Colla).Samo srediste države, Qusqu podijeljen je na Urin Qusqu (Donji Cusco) i Hanan Qusqu (Gornji Cusco).Inke nisu imale pismo i nisu poznavali zeljezo, ali su zato bili izvrsni strucnjaci upravljanju svojim teritorijem i vladanjem nad pobijedjenima. Sredstvo
sporazumijevanja bili su konopcici sa čvorovima poznati kao quipu (khipu) sa čijim su odgonetavanjem bili osposobljeni jedino (khipukamayuq).
Govorili su kečuanski jezik.
Istorija
Prema legendi, iz špilje juzno od Cuzca izašla su četiri brata, prvi Inke. Jedan od njih zvao se Manco Capac, utemeljitelj dinastije Inka.Poslije dugog lutanja Manco Capac je zabio zlatni stap u zemlju Waynapate i time obiljezio mjesto Cuzco. Tu je ozenio svoju sestru Mama Ocllo i osnovao veliko carstvo koje je okupilo brojna rastrkana plemena u mocnu drzavu.
Uspon Inka
Oko 1200. godine, u dolini Cusco maleno polunomadsko pleme Quechua nameće svoj zakon susjednim narodima. Slabo se zna o tom malom brdovitom kraljevstvu sve do 1438. godine kada na vlast dolazi Pachacuti koji je reorganizirao drzavu i poveo prva velika teritorijalna osvajanja. Oko1463. pada kraljevstvo Chimu, a oko 1470. pocinje gradnja velikog sistema prometnica koje će Inkama olaksati osvajanja i kontrolu nad osvojenim teritorijama.
Deseti vladar dinastije Tupac Yupanqui, Pachacutijev sin i nasljednik, nastavlja oceva osvajanja te uprkos ustancima u rubnim dijelovima drzave, salje dvije vojne ekspedicije; jednu prema Tucumanu (Argentina) i drugu prema Bio-Biju (Cile). Medjutim, pobune divljih Araukanaca i Mapuchea na sjeveru sprijecavaju dalji prodor prema jugu.Rat na sjeveru nastavio se i za njegova nasljednika Huayna Capaca (1493-1527.) i traje do 1511. godine kada je uspostavljen mir, krhki tzv. pax Incaica. Za vladavine cara Huayna Capaca, carstvo se prostire na 4.500 km od sjevera do juga, sto je otezavalo upravljanje nad tako velikim teritorijem. Zbog toga je car ogranicio svoje djelovanje na jacanje granice ekvatorske pokrajine prema sjeveru, gdje je u Qiotu napravio drugu carsku rezidenciju.Godine 1527.umro je Huayna Capac kao zrtva epidemije koja je u Peru stigla s Europljanima,a da nije stigao odabrati nasljednika. Iza sebe ostavio je dva sina, Huascara, koji je bio cistokrvni Inka i Atahualpu, koji je bio sin jedne ekvatorske princeze. Izmedju njih dvojice nastao je sukob oko nasljedjivanja prijestolja koji se prometnuo u krvavi gradjanski rat. Unutrasnji sukob u Carstvu Inka olakšao je Spancima, koji su se iskracali na obale 1532.osvajanje njihovog carstva.
Drzava je sakupljala proizvedenu robu,kao što su hrana,vuna i odjeća koja se spremala u skladista. Svaki grad je imao najmanje dva skladita: jedno za vladara, jedno za ostale stanovnike. Robu su prenosile ljame golemom mrežom popločanih cesta.
§ Poljopriveda - Inke su uveli terasastu poljoprivedu što je omogućavalo uzgoj usjeva na strmim padinama. Kao gnojivo koristili su ptičji izmet i riblje glave. Najveći dio obavljao se kolektivno i najveći dio zemljišta bio je u kolektivnom vlasništvu lokalne zajednice.
§ Radnici Inka proizvodili su dio robe za sebe, a dio za cara i plemstvo. Državi su bili siguran izvor radne snage za javne radove i ostale kraljevske poteze.