Energija elektrona u atomu    Energija elektrona u atomu-zadaci   Primjena Bohr-ove teorije na linijskim spektrima gasa vodonika                                    

                                          Primjena Bohr-ove teorije na linijskim spektrima gasa vodonika-zadaci  Galerija     Kviz

Primjena Bohr-ove teorije na atome vodonikovog tipa-zadaci

Bohr-ova teorija je dobro objasnila zračenje najprostijih atoma,a to su upravo atomi vodonikovog  tipa  koji u omotaču imaju samo jedan elektron. To su neutralni atomi vodonika H ili pozitivni joni helijuma He⁺.

Ako pretpostavimo da elektron sa naelektrisanjem  e kruži po n-toj orbiti oko jezgra čije je naelektrisanje Ze , gdje je Z redni broj jezgra.Električna , kulonovska sila kojom jezgro djeluje na elektron ima ulogu centripetalne sile,

                                                   F_el= F_cp.

Zamjenom formula za kulonovsku i centripetalnu silu , i stavljanjem da je q₁=Ze i q₂=e , dobija se poluprečnik n-te orbite :

                                                   r_n=Ze²/4πεmv²

Ako iskoristimo formulu za treći Bohr-ov postulat , mv_nr_n=n*h/2π , dobija se brzina elektrona na n-toj orbiti :

                                                    v_n=n*h/2πmr           

Radijus n-te orbite :    

                                                    r_n=r_1,H    n²/Z  , n=1,2,3,...  ; r_1,H  = h²/πme²

Vrijednost r _1,H ( nakon uvrštavanja konstanti ) :

r _1,H= 8,85*10^-12 F/m *( 6,626*10^-34 Js)²    /  3,14+9,11*10^-31kg*(1,602*10^-19C)²=0,529*10^-10 m       

Prema tome, brzina elektrona na n-toj orbiti je :

   V_n=v _1,H * n² / Z        v _1,H= e²/ 2πε 

Vrijednost v1,H  = 2,19 * 10⁶ m/s. 

Elektron se u atomu može kretati samo po određenim orbitama , i na tim orbitama može imati samo određene vrijednosti. Zato se kaže da poluprečnici orbita i brzine elektrona ne mogu imati bilo koje vrijednosti , već samo one koje se nazivaju diskretne vrijednosti. Kvantovane veličine su fizičke veličine koje mogu imati samo diskretne vrijednosti.