Arhimedov zakon :» Hëureka!-Pogodio sam!Pronašao sam!«-uzviknuo je Arhimed kada je,sedeći u kupatilu,otkrio fizički zakon da svako telo,potopljeno u tečnost,gubi od svoje težine onoliko kolika je težina njime istisnute tečnosti( ili gasa ).Taj gubitak je u stvari potisak tečnosti ili gasa.
Arhimedov vijak , je cev svinuta kao zavoji vijka.Služi za dizanje vode.Kod okretanja diže se voda u toj cevi od njenog donjeg kraja i curi kroz otvor najgornjeg zavoja.
Arhimedova spirala , je transcendentna krivulja.Ona nastaje,kad tačka,polazeći iz odredišta,jednoliko obilazi odredište i jednoliko se udaljuje od njega.Udaljenost svake tačke Arhimedove spirale od odredišta proporcionalna je sa uglom zaokreta.
Svako tijelo uronjeno u tečnost gubi od svoje težine onoliko koliko je teška istisnuta tečnost.
Na tijelo koje smo uronili u fluid djeluju sile. Prva sila za koju znamo da djeluje na tijelo je sila teža. Ona zavisi od mase tijela m i gravitacionog ubrzanja g. Ta sila djeluje na tijelo prema dole. Njoj suprotna sila koja smanjuje težinu tijela i djeluje u suprotnom smjeru zove se uzgon. Kako objašnjavamo silu uzgona?
Na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje hidrostaticki pritisak sa svih strana. Djelovanje pritisaka na bočne strane tijela se poništava (slika ispod).
No, donje strane uronjenog tijela na većoj su dubini nego gornje, pa je hidrostaticki pritisak koji pritišće donje strane veći nego pritisak koji pritišće gornje strane. Stoga je sila (pritisak je sila po jedinici površine!), koja zbog pritiska djeluje na donje strane prema gore veća po iznosu od sile koja djeluje na gornje strane u smjeru prema dole. Zbrojimo li sile kojima tecnost pritišće strane tijela dobili smo silu uzgona.
V je zapremina uronjenog tijela, a P gustoća tečnosti u kojoj se tijelo nalazi. Pogledamo li na slici kako izgleda tijelo uronjeno u tečnost (to je kvadar gledan s bočne strane), vidimo da njegovu zapreminu računamo kao V = s·(h 2 -h 1 ). Veličina h 2 -h 1 je dužina bočnog brida kvadra (visina kvadra), a s površina donje (odnosno gornje) strane tijela (baza kvadra). Dakle, uzgon zavisi od zapremine tijela, ali ne i od njegovoe gustine.
Na predmet mase m i gustoće Pr uronjen u tečnost gustoće P djeluje ukupna sila:
Ako je gustoća tijela veća od gustoće tečnosti, tijelo tone. S druge strane - kada je gustoća tijela manja od gustoće tečnosti, tijelo pluta na površini tečnosti. Kad bismo ga i probali gurnuti na dno, ono bi izronilo. Tijelo će pri tome biti uronjeno u tečnosti toliko da istisnuta tečnost bude jednako teška kao i samo tijelo. Uzgon i težina tijela su jednakog iznosa. Kada bi tijelo dublje uronilo povećao bi se uzgon, a kada bi tijelo jače izronilo uzgon bi se smanjio. U trećem slučaju - ako su gustoće tijela i fluida jednake, tijelo slobodno lebdi u te čnost i - njegov uzgon je jednakog iznosa kao i njegova težina, ali je suprotnog smjera.
Nakon ovih teorijskih razmatranja, možemo pogledati kakvi zapravo ogledi na praktičan i razumljiv način pokazuju Arhimedov zakon.
