HOME PAGE

ARHIMED

Arhimed (starogrcki: Ἀρχιμήδης Arkhimḗdēs; oko 287.-212 p.n.e.) je najveci fizicar i jedan od najvecih matematicara Starog vijeka. Arhimed se bavio obicnim, prakticnim problemima, koji su bili primjenjivani na mnogim mjestima, od polja do rudnika, za razliku od nekih njegovih kolega. Najvecu slavu stekao je svojim raspravama o zarobljenim geometrijskim tijelima, ciju je povrsinu i zapreminu izracunavao slozenom metodom bliskom danasnjem infinitezimalnom racunu. Takodjer je pronasao zakone poluge, polozio osnove hidrostatici i odredio pribliznu vrijednost broja Pi (3,14). Pored toga izumio je tzv. Arhimedov vijak za podizanje velikih kolicina vode na vecu razinu. Pronasao je i tzv. Arhimedov zakon, što mu je omogućilo da otkrije primjene neplemenitih metala u kruni kralja Hijerona.
Ziveci u isto vrijeme kada i veliki matematicar Apolonije iz Perge, poznat po svojim radovima iz podrucja konusnih presjeka, Arhimed se koristio svakom prigodom kako bi pecnuo svog savremenika kojeg nije trpio. Netrpeljivost je, uostalom, bila obostrana. Parodirajuci naslov Arhimedovog spisa Mjerenja kruga i dostignuca u njemu Apolonije je objavio djelo s naslovom Sredstvo za ubrzavanje porodjaja. Arhimed mu nije ostao duzan nego je u jednom zadatku koji je uputio Eratostenu, napisanom savrsenim epskim jezikom, apostrofirao Apolonija. Problem koji je postavio Arhimed - vezan uz broj bikova na ispasi, zaista je za ondasnje doba bio gotovo nerjesiv jer upucuje na ogromne brojeve.

DJELA:

1. Fizicar mjeseca na portalu fizika
2. O kvadraturi parabole;
3. O lopti i valjku;
4. O mjerenju kruga;
5. O plivanju tijela;
6. Racun s pjescanim zrncima;
7. O ravnotezi ravnih figura.