HOME PAGE

PITAGORA

Pitagora (582-496. p.n.e, grcki:Πυθαγόρας), bio je matematicar i filozof, najbolje poznat po Pitagorinoj teoremi. Poznat kao otac brojeva, on je bio uticajan u grckoj filozofiji i religijskom ucenju u kasnom 6.st. prije nove ere. Posto legende i omane zamagljuju njegova ucenja, cak i vise nego sto je to bio slucaj sa drugim presokratovcima, zna se malo sa sigurnoscu o njegovom zivotu i ucenju. Pitagora i njegovi studenti su vjerovali da je sve povezano sa matematikom, i vjerovali su da se sve moze predvidjeti i izmjeriti u ritmickim ciklusima. Osnovna zamisao od koje su polazila sva njegova istrazivanja i otkrica na podrucju astronomije, fizike i matematike – a nju su kasnije u svim smjerovima dalje razvijali njegovi ucenici – bila je da je materija nesto sto se moze mjeriti i brojiti i da temelj svake realne stvari sacinjava odredjeni matematicki odnos.
Pitagorejci su se bavili i matematikom, ne sta je 2+2, vec sta su to brojevi, kako se oznacavaju. Od tacke sve polazi. Geometrija krece od tacke. Svijet je matematicki mozemo ga spoznati brojevima. U brojevima su nalazili misticne osobine. Savrseni broj je 10, i vrednuju prva cetiri broja jer njihov zbir daje savrseni broj 10 = 1 + 2 + 3 + 4. No pri razmatranju brojeva Pitagora i njegovi ucenici su ukazivali i na suprotnosti koje prate sve kvantitativne odnose (npr. suprotnost parnih i neparnih brojeva).
Najveće otkrice Pitagorejci, ili njegovih najblizih ucenika, bilo je pravilo o pravougaonim trouglovima, da je zbir kvadrata nad stranama koje se spajaju pod pravim uglom jednak kvadratu nad trecom stranom, hipotenuzom.