Uvod
Istorija
Istorija žanrova bluza
Kulturno porjeklo
Poezija bluza
Plesanje bluza
Muzički stil
Tekstovi
Bluz
muzičari
GALERIJA
KVIZ
|
Prvobitna lirska forma bluesa je vjerojatno bio jedan stih ponovljen tri
puta. Tek kasnije je današnja, i najčešća struktura od jednog stiha
ponovljenog dvaput, nakon čega slijedi zaključni stih, postala
standardna.Ovi stihovi najčešće su pjevani uz ritmičan govor, nego uz
melodiju.
Rani blues često je uzimao oblik slobodnog pripovijedanja. Pjevač je
često glasom izražavao svoje "osobne jade u svijetu surove zbilje:
izgubljena ljubav, okrutnost policajaca, ugnjetavanje od strane bijelaca
i općenito teška vremena". Mnogi od najstarijih snimaka bluesa sadrže
odlučne, realistične stihove koji su bili u kontrastu s većim dijelom
glazbe snimane u to doba. Npr., pjesma "Down in the Alley" Memphis
Minnie govori o prostitutkinom seksu s muškarcem u mračnoj ulici.
Takva glazba nazivana je "gut-bucket" blues, pojam koji se odnosi na
vrstu bas instrumenta kućne izrade napravljene od metalne kante u kojoj
su se čistila svinjska crijeva - hrana koju se veže uz ropstvo. Pjesme
"gut-bucket" bluesa u pravilu su prizemljene, o teškim i uzavrelim
odnosima između muškarca i žene, lošoj sreći i teškim vremenima. Zbog
toga, i zbog mjesta na kojima se izvodila takva glazba - u prljavim
barovima s grubijanima i ostalim gostima sumnjivog morala, blues glazba
je zadobila nemio ugled; vjernici su je se klonili, a propovjednici ju
proklinjali.
Iako je blues zadobio reputaciju glazbe povezane s jadom i ugnjetavanjem,
on također može biti i humorističan:
Preciznije, "Hokum blues" slavio je komične tekstove i farsične, često
grube izvedbe. Klasik Tampa Reda "Tight Like That" lukava je igra riječi
dvostrukog značenja gdje "tight" (tijesan) može značiti izrazito blizak
odnos, kao i odnos koji je malo pohotljiviji.
Inače bluesom dominira ljubavna tematika pisana u glazbenoj formi od 12
taktova i prema tekstu podijeljenom na strofe od po tri stiha, pri čemu
je drugi identičan s prvim.
U bluesu se rijetko pjeva o sreći i zadovoljstvu, on je poezija čežnje,
rastanaka i očekivanja, osobnih katastrofa i padova. Govori o ljubavi
zrelih ljudi, čija je ljubav ili jednostavna privrženost nastala s
godinama, ili probuđena strast muškarca i žene. Ženska nevjera u bluesu
vrlo je često prihvaćena kao nužnost i neizbježnost o kojoj se uz igru
riječi pjeva na sasvim pomirljiv način.
Blues pjesme govore o ljudima koji se ne mogu zadržati na jednom mjestu,
već stalno negdje odlaze, bježe od svega i svačega. Tako su zahvaljujući
migracijama crnačkog stanovništva bluesom opjevana putovanja vlakom,
cestama, brodovima. Čiste socijalne teme vrlo su rijetke u bluesu, ali i
o njima se pjeva kao i o svim sitnim realnostima svakodnevnice.
Istaknuti je primjer politički vrlo angažiranog bluesa pjevač J.B.
Lenoir, koji je pjevao o nepravdi, rasizmu i vojnicima u vijetnamskom
ratu.
A njegovu je smrt pak opjevao John Mayall u pjesmi Death of J. B.
Lenoir.
Uz sve nevolje koje je blues opisivao i silne neprilike u koje su
dolazili njegovi likovi na svojim besciljnim putovanjima, naravno da se
razvio i takozvani zatvorski blues. Jailhouse Blues mogao bi se čak
smatrati podvrstom bluesa kojeg nalazimo kod mnogih izvođača. Blues
predstavlja neizbježnost i nužnost, on nikada ne gubi vezu sa životom i
uvijek govori o pojedinačnom iskustvu ili doživljaju.
Lirski sadržaj je u poslijeratnom bluesu postao nešto jednostavniji, a
fokusira se često uz pjevačeve seksualne brige. Mnoge teme koje su se
prije Prvog svjetskog rata često pojavljivale, kao što su ekonomska
depresija, transport, tehnologija, konji, krave, vragovi, kockanje,
magija, poplave i suše, jednostavno su nestale.
|