SATURN
Šesta planeta u Sunčevom sistemu i jedan od
četiri "gasovita diva" koji čine spoljni
Sunčev
sistem. Drugi je po veličini
odmah posle Jupitera sa prečnikom 9.4 puta većim od Zemljinog.
Masa Saturna je 95 puta veća od Zemljine dok
mu je prosečna gustina samo 0.7 gustine vode.
Saturn je kao i Jupiter sastavljen od H i He. U
središtu se nalazi jezgro od stenja ili mešavine leda i stenja mase
od 10 do 15 puta veće od mase Zemlje. U sloju koji neposredno
okružuje jezgro je pritisak toliko velik da H prelazi u stanje
metalnog tečnog vodonika. Saturn vrlo brzo rotira oko svoje ose pa
je zbog toga vrlo spljošten na polovima. Prečnik Saturna na ekvatoru
i na polovima se razlikuje za 11%. Najlepša pojava na Saturnu je
njegov sistem prstenova koji imaju i Jupiter, Neptun i Uran ali su
kod Saturna najizraženiji. Prstenovi se nalaze u ekvatorijalnoj
ravni i pretežno su sastavljeni od komada leda i stenja. Do danas je
poznato 18 satelita koji kruže oko Saturna od kojih je najveći i
najznačajniji Titan.
Največi Saturnov mesec i drugi po veličini u
Sunčevom sistemu . Otkrio ga je 1655. godine Christian Huygens.
Titan je okružen atmosferom sastavljenom uglavnom od molekularnog
Azota, ali sadrži i nešto metana. Površinski pritisak je 1.6 puta
veći od pritiska na Zemlji. Delovanje Sunca na metan i druge
sastavne delove atmosfere kao što je ugljen monoksid prouzrokuje
stvaranje ugljenikohidrata i drugih molekula koje prouzrokuju
narandžastu maglinu na visini od 200 km iznad površine. Površinska
temperatura na Titanu je 95 K (-175°C).