Isaac Newton rođen je na jednoj farmi u Engleskoj, na Božić 1642. Njegov otac je umro prije njegovog rođenja, pa ga je odgojila baka. On je još kao dječak bio vrlo slab, ali je ipak krenuo u školu na selu.

Mladi Isaac je volio eksperimentirati s mnogim stvarima. Jednom je načinio malu igračku-mlin koja je mogla pretvararti pšenicu u brašno. Prave su mlinove u tadašnje vrijeme pokretali volovi i magarci, a Isaacov je mlin pokretao miš! Također je načinio drveni sat koji je radio na vodu. Isaacov ujak je primijetio da je dječak vrlo bistar i smatrao je da bi trebao ići na daljnje školovanje. Srećom, obitelj je imala dovoljno novaca da ga tamo i pošalje. Prvo je studirao kemiju, ali se počeo zanimati za matematiku. Pročitao je Euklidove Elemente, za koje je smatrao da su mu prelagani. Tada je pročitao Descartesovu Geometriju. Descartes je bio matematičar koji je umro otprilike u vrijeme kad se Isaac tek rodio. Ta Geometrija mu je bila mnogo teža. Zatim je pročitao djela nekolicine drugih slavnih matematičara.

Isaac Newton je bio toliko bistar da je, pročitavši te knjige, bio sposoban sam rješavati najrazličitije vrste matematičkih problema i zadataka. Kada mu je bilo 23, njegov fakultet se morao zatvoriti zbog kuge. Newton se vratio kući cijelo se vrijeme baveći diferencijalnim računom, dijelom matematike po kojem je najviše poznat. Također je započeo veliku studiju o tome kako se zemlja i mjesec kreću. Zaključio je da se kreću na način na koji se kreću zbog nečeg što je nazvao "gravitacija". Gravitacija je privlačna sila koja postoji između svih tijela u svemiru. To je sila koja proizvodi da lopta bačena u zrak padne opet na zemlju.To je sila koja drži zemlju da se kreće oko sunca umjesto da odleti u svemir. Newton je koristio svoju ideju o gravitaciji kako bi objasnio mnoge stvari o suncu, planetama i zvijezdama. Kada bi Newton pred sobom imao zadatak o kojem je trebalo promisliti, on ne bi mislio ni na što drugo. Jednom je, šetajući konja uz brdo, razmišljao kako riješiti jedan problem. Konj mu se nekako izvukao iz uzdi i pobjegao, a da Newton nije ni opazio da je konj otišao sve dok nije došao na vrh i bezuspješno pokušao skočiti na konja!

Iako je Newton bio jedan od najvećih matematičara svih vremena, bio je vrlo skroman čovjek. Smatrao je da mnogo duguje matematičarima koji su živjeli prije njega. To je i mislio kad je rekao: "Ako sam i vidio dalje od drugih, to je zato što sam stajao na ramenima divova." Newtonove matematičke ideje ubrajaju se u najteže i najsloženije ideje ikada zaključene, ali također i u najkorisnije. Moderna znanost mnogo duguje Newtonu. Mnoge stvari koje danas koristimo i u kojima uživamo omogućila je Newtonova matematika.