|
|
Naslovna strana |
Stanovništvo
Ekonomija Saradnja vlade i industrije donela je snažan moral rada, napredna tehnologija, isticanje obrazovanja i relativno mali stav distribucije (1% GDP) pomogle su Japanu napredovanje neverovatnom brzinom da bi postali jedna od najvećih privrednih sila u svetu zajedno sa SAD-om i Evropskom unijom. Tri decenije celokupani privredni rast je neobičan: 10 % u 1960., 5 % u 1970. i 4 % u 1980. godini.
Japanski poljoprivredni sektor je jako zaštićen, vlada reguliše usluge male kultivizacije umesto velike kultivizacije poljoprivrede kao što je običaj Severne Amerike. Uvoz pirinča je najviše zaštićen i ujedno subjekat carinske tarife od 490% i ograničen normom od samo 3% totalne trgovine pirinča. Japan je autonoman u pirinču (osim za potrebe pravljenja hrane od pirinča), država mora uvoziti do 50% zrnate kulture (npr. žito) i hrane za stoku. Oslanjaju se na uvoz mesa. U Japanu je najveća ribarska flota (15% svetskog ulova). Po nekim teorijama, japansko ribarenje će dovesti do osiromašenja u ribljim zalihama tune. Industrija zauzima trećinu japanskog GDPa, zavisi o uvoženju sirovina i goriva. Japan je najbolji u automobilskoj i elektronskoj industriji (npr. računari, mobilni telefoni...). Japan je "dom" velikih proizvođača kao što su : Tojota, Honda, Macušita, Soni, Nisan i Tošiba. Japan drži veliki market razmene visoke tehnologije kao što su: poluprovodnici, industrijske hemikalije, delovi mašina i (nedavno) vazdušnog prostora. Građevina je dugo bila jedna od najvećih industrija Japana sa pomoću vladinih ugovora u civilnom sektoru. Robotika je velika ekonomska snaga, Japan poseduje 410.000 od svetskih 720.000 "radećih robota". Uslužni sektor broji do dve trećine totalnog ekonomskog dobitka. Bankarstvo, osiguranje, posedi, nekretnine, prevoz i telekomunikacije su sve glavne industrije. Koizumijeva vlada pokušava privatizovati Japan Post, jednu od najvećih privatnih bankarskih i usluga osiguranja do 2007. god.
|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |