Grafika
Riječ je o tri reprezentativne Picassove grafičke serije: Suite Vollard, La Tauromaquia i Suite 156, a umjetnine će biti posuđene iz Njemačke (Kunstmuseum Mülheim an der Ruhr in der Alten Post) i Švicarske (privatni kolekcionari) uz koordinaciju inicijatora izložbe, gospodina Miloša Glavurtića. Izložba će biti realizovanana uz pokroviteljstvo Grada Dubrovnika.
Suite Vollard, koja se u likovnoj kritici vrijednuje kao najznačajnija grafička serija dvadesetog vijeka, nastala je između 1930-37. godine i broji 100 djela, od kojih će u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik biti prikazano njih 89. Nazvana je po inicijatoru projekta, Ambroise Vollardu, francuskom trgovcu umjetninama i galeristu koji je blisko sarađivao s Pablom Picassom.
Grafike Suite Vollard (bakropisi, akvatinta,
suha igla) imaju pet glavnih tema; Ljubavna igra, Atelijer kipara, Rembrandt,
Minotaur, Slijepi Minotaur, a uključuju i tri portreta Ambroisea Vollarda.
Mahom inspirisane antičkim periodom, a oblikovno u rasponu od neoklasicističke
pročišćenosti i smirene fluidne linije do dinamičnosti i žestine, te grafike
obilježava briljantna tehnička izvedba očita u svakom pojedinom primjerku.
La Tauromaquia (1957.) koja broji 26 grafika u tehnici akvatinte prikazuje scene iz borbe s bikovima, karakteristične za špansku kulturu. La Tauromaquia se po bravuroznosti izvedbe u likovnoj kritici često upoređuje s grafikama Picassovog sunarodnjaka, slikara Francisca de Goye (1746-1828), koje tretiraju istu temu.
Grafike iz serije Suite 156 (bakropisi, akvatinta, suha igla) od koje će u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik biti predstavljeno 20 primjeraka, umjetnik je izveo posljednjih godina života (1970.-1972.), tako da predstavljaju svojevrstan "grafički testament". Fascinantna je činjenica da je umjetnik u dobi od 90 godina, radeći u frenetičnom ritmu, ostvario niz sugestivnih grafika koje sažimaju njegove raznolike tematske preokupacije i oblikovne ekperimente, uz jako naglašenu erotsku komponentu.
Predstavljanjem ovih triju ključnih grafičkih serija izložba u Umjetničkoj
galeriji Dubrovnik nudi hronološki (1930-1972) i tematski presjek kroz
djelatnost Pabla Picassa kao grafičara, koji je i u ovom načinu umjetničkog
izražavanja postigao nenadmašne rezultate.
 |
 |
 |
 |
 |
 |