U talasnoj optici je karakteristican put koji prede talas za vrijeme jednog perioda. Ovaj put se naziva talasna duzina i obeležava se sa 
. Dakle,
Pošto se svjetlost u homogenoj sredini prostire brzinom c, onda je (primjenjujuci analogiju sa obrascem s = vt) talasna dužina 
gdje je 
- period svjetlosnog talasa. Kako se za svjetlost umjesto perioda češce daje frekvencija 
, prethodna relacija vise se koristi u obliku.gif)
Brzina prostiranja svjetlosti u vakuumu je oko 3-108m/s, a u nekoj drugoj sredini, apsolutnog indeksa prelamanja n ona je
Eksperimentalno je dokazano da je talasna dužina svjetlosti od 380-760 nm.
Talasni opseg svjetlosti podjeljen je na sedam karakterističnih zona. Svakoj zoni odgovara po jedna osnovna boja svjetlosti. Ova podjela svjetlosti po bojama potiče još od Njutna, a u sadašnje vrijeme je određena međunarodnim propisima. Talasni opsezi pojedinih boja svjetlosti su sljedeci:
Patrebno jc napomenuti da talasna dužina svjetiosti nije njena osnovna karakteristika, jer se ona mijenja u zavisnosti od optičke gustine sredine. Zapravo, u optički gušćim sredinama brzina svjetiosti je manja, pa je i talasna dužina manja, i obratno. Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da svjetlost mijenja boju kada prelazi iz jedne sredine u drugu. jer tada mijenja talasnu dužinu. Međutim, to nije tako, jer je boja svjetiosti ista u vazduhu i vodi, sto znamo i iz iskustva. U vezi s tim treba ukazati da je prethodna podjela vidljive svjetiosti na boje, prema talasnoj dužini, uslovna i da se odnosi samo na vakuum (vazduh). Bilo bi ispravno da se ova podjela izvrši prema frekvenciji, jer je ona osnovna karakteristika svjetiosti. Zapravo, ona je određena stanjem atoma koji emituju svjetlost i ne moze se naknadno mijenjati kada se proces emitovanja posmatranog talasa završi. Ovo je slično kao kod mehaničkog talasa, čija je frekvencija određena frekvencijom oscilatora. Za jedan već emitovan talas ili jednu vec izvršenu oscilaciju ona se vise ne može mijenjati.
. Dakle,
Pošto se svjetlost u homogenoj sredini prostire brzinom c, onda je (primjenjujuci analogiju sa obrascem s = vt) talasna dužina gdje je - period svjetlosnog talasa. Kako se za svjetlost umjesto perioda češce daje frekvencija , prethodna relacija vise se koristi u obliku Brzina prostiranja svjetlosti u vakuumu je oko 3-108m/s, a u nekoj drugoj sredini, apsolutnog indeksa prelamanja n ona je Eksperimentalno je dokazano da je talasna dužina svjetlosti od 380-760 nm. Talasni opseg svjetlosti podjeljen je na sedam karakterističnih zona. Svakoj zoni odgovara po jedna osnovna boja svjetlosti. Ova podjela svjetlosti po bojama potiče još od Njutna, a u sadašnje vrijeme je određena međunarodnim propisima. Talasni opsezi pojedinih boja svjetlosti su sljedeci:
- ljubičasta 380-440 nm
- modra (indigo)440-460 nm
- plava 460-510 nm
- zelena 510-560 nm
- žuta 560-610 nm
- narandžasta 610-660 nm
- crvena 660-760 nm
u oblasti svjetlosti vidljivog elektromagnetnog zračenja ljubičasta svjetlost ima najmanju, a crvena - najvecu talasnu dužinu.
Patrebno jc napomenuti da talasna dužina svjetiosti nije njena osnovna karakteristika, jer se ona mijenja u zavisnosti od optičke gustine sredine. Zapravo, u optički gušćim sredinama brzina svjetiosti je manja, pa je i talasna dužina manja, i obratno. Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da svjetlost mijenja boju kada prelazi iz jedne sredine u drugu. jer tada mijenja talasnu dužinu. Međutim, to nije tako, jer je boja svjetiosti ista u vazduhu i vodi, sto znamo i iz iskustva. U vezi s tim treba ukazati da je prethodna podjela vidljive svjetiosti na boje, prema talasnoj dužini, uslovna i da se odnosi samo na vakuum (vazduh). Bilo bi ispravno da se ova podjela izvrši prema frekvenciji, jer je ona osnovna karakteristika svjetiosti. Zapravo, ona je određena stanjem atoma koji emituju svjetlost i ne moze se naknadno mijenjati kada se proces emitovanja posmatranog talasa završi. Ovo je slično kao kod mehaničkog talasa, čija je frekvencija određena frekvencijom oscilatora. Za jedan već emitovan talas ili jednu vec izvršenu oscilaciju ona se vise ne može mijenjati.
Talasna dužina jednog svjetlosnog talasa utoliko je manji indeks prelamanja sredine kroz koju se talas prostire.
Pri prelasku iz jedne sredine u drugu talasna dužina se mijenja, dok frekvencija ostaje ista, što znači da i boja svjetlosti ostaje ista jer je boja svjetlosti određena frekvencijom svjetlosnog talasa.
