Odnos između logičke ispravnosti formi, oblika ili elemenata misli i njihove sadržinske istinitosti je složen. Valjano (pravilno) mišljenje ne mora biti istinito. Primjeri kod pojmova koji su logički pravilni su zlatno brdo. Kod sudova odnos između ispravnosti i istinitosti se još usložnjava, (npr. Čovjek je smrtan i Čovjek nije smrtan.) da bi vrhunac bio sa zaključivanjem. Primjer nevaljanog zaključka je- "Svi pjesnici su umjetnici. Neki Francuzi su pjesnici. Dakle, Svi Francuzi su umjetnici."