SOKRAT  

                                                                 biografija    izreke     filozofija     predsokratovci   sudjenje sokratu    kviz    galerija

Filozofija

Sokrat je otac etike. Podučavao je ljude znanju i vrlini. Uloga mu je da se "stara o dušama sugrađana, da ih opominje na vrlinu, da je znanje istina, duša najvažnije; da se o tome mora starati." Ključne moralne vrline prema Sokratu su : pobožnost, mudrost, uzdržanost, hrabrost i pravičnost. Vjerovao je da čovjek teba da se usredsredi na samo-razvoj. Savjest označava terminom daimonion, unutršnji glas koji mu govori isključivo šta ne treba da radi, kako ne treba da se ponaša. Dakle ne radi se o nekom božanstvu već o autonomnom glasu savjesti (zapravo glasu razuma). Osnovni stav njegove filozofije morala je " Vrlina je znanje". Sokratova ideja o jedinstvu znanja i moralnog djelanja ili postupanja, predstavlja značajnu ideju u istoriji filozofije. Sokratov novi metod saznanja je zapravo subjektivna dijalektika : kretanje u oblasti mišljenja usaglašavanjem različitih pa i protivriječnih stavova. Ovaj novi metod ima tri stupnja : ironiju, majeutiku i definiciju.

1. IRONIJA - negativna strana-počiva na stavu "Ja znam da ništa ne znam." Iz toga slijedi da Sokrat zapitkuje. Razgovori počinju na taj način, dok naposlijetku dokazuje protivniku da ni on ne zna ono što je mislio da zna.

2. MAJEUTIKA - pozitivna strana-doslovno znači babička vještina. Sokrat u šali govori da je tu osobinu nasljedio od svoje majke, koja je bila babica. Sokrat pomaže pri "duhovnom rađanju"; tako se rađa znanje i vrlina. To je cilj njegove dijalektike, da pomogne sagovornicima da dođu do znanja i vrline. "Znanje je samo ono što sami misaono steknemo."

3. DEFINICIJA - istinito saznanje, rezultat vođenog razgovora.

Sokratovi učenici i poklonici su ubrzo poslije njegove smrti osnavali tri sokratske škole: Megarsku, Kirensku i kiničku.

Megarska škola

Osnivač Megarske škole je Euklid iz Megare, koga ne treba mešati s čuvenim matematičarem koji se takođe zvao Euklid. megarani su oponašali Sokrata u vođenju razgovora, ali su u tome i pretjerivali, tako da su ih nazivali svađalicama. Pošto su bili skloni, da pod uticajem Elejske filozofije, tumače i hipostaziraju dobro, moguće da su uticali i na Platona ( koji ih je posjetio). Poznat je i Eubulid, i to po svojim aporijama : "Sorit", "Kosa", "Rogati" i drugim. Najpoznatiji mu je paradoks "Lažljivac".

Kirenska škola

U sjevernoafričkom polisu Kireni, sokratovac Aristip je osnovao školu, koja se obično naziva Kirenska škola. Ovoj školi pripadaju i njegova ćerka Areta, sinovi Aristip, Fedar i Hegesija. Hegesija je učio da u životu dominiraju bolovi, da sreća nije moguća, te da je cilj mudraca da ravnodušno napusti ovaj svijet. S obzirom da su njegovi slušaoci često vršili samoubistva, on je dobio nadimak propovijednik smrti, a predavanja su mu zabranjena. Aristip je formulisao princip individualističkog hedonizma : što više uživanja tim bolje.

Kinička škola

Najpoznatija sokratska škola je kinička škola, čiji je osnivač Atinjanin Antisten. Kiničku školu najviše je proslavio Diogen Sinopski. Platon ga je nazvao poludjelim Sokratom. Doista pošto je tijelo zavještao zvjerima, išao je bosonog i prebivao u maslinovom buretu-amfori, sa psom. Otuda neki doksografi kinički način života identifikuju s psećim načinom života. Sreća za kinike se ogleda u redukciji želja i potreba. Diogen je prvi filozof koji se nazvao kosmopolitom. Cinizam ili kinizam je više životni stil nego teorijska filozofija.