|
U prvoj
polovini XVII vijeka p. n. e. u Egipat iz sirijsko-palestinske pustinje
prodiru Hiksi, koje Maneton naziva narodom "pastirskih kraljeva".
Ovi konjanici – ratnici oko 1674. p. n. e. zauzimaju deltu Nila i grad
Avaris, a uskoro i Memfis. Ubrzo osnivaju svoju dinastiju
čime započinje njihova prevlast nad čitavim Egiptom. Dinastije koje
uspijevaju vladati područjem Gornjeg Egipta osvajačima plaćaju danak.
Hiksi su uspostavili političke i kulturne veze s azijskim narodima na
istoku. U Egipat su donijeli bojna kola i strijele sa šiljcima
od bronze. Tijekom semitske seobe u Egipat s Hiksima dolaze i
Židovi.
Potkraj XVII dinastije u Gornjem Egiptu jača sve veći otpor tuđinskoj
vlasti. Oko 1552. p. n. e. Amozis I osvaja Avaris i protjeruje
Hikse čime započinje razdoblje Novog kraljevstva.
|
