Egipat je
najstarija civilizacija sjeverne Afrike. Iznikla je iz afričkog
neolitika tokom VI i V hiljada god. prije Hrista Iz tog predistorijskog
vremena potiče istorijska teritorijalna podjela na Gornji Egipat
od Asuana do Memfisa i Donji Egipat između Memfisa i delte Nila.
Tokom druge polovine V i IV milenijuma na području
Gornjeg Egipta razvile su se preddinastičke kulture Badari ( 4400 -
4000. g. p. n. e.), Nagada I ( 4000 - 3500. g. p. e.), Nagada II. ( 3500
- 3200. g. p. n. e.), a na području Donjeg Egipta kultura Fajum ( 5500.
- 4000. g. p. n. e.), kultura Maadi ( 4000 - 3200. g. p. n. e.) na čijim
se temeljima razvila egipatska država arhajskog razdoblja.
Egipat se u tim najranijim razdobljima nazivao crnom
zemljom. Budući da je u Egiptu kiša rijetkost, tamošnji je život od
najranijih dana ovisio o poplavama Nila i izgradnji kanala kojima se
natapalo suho pustinjsko tlo. Plodni crni mulj i poplave Nila omugućile
su u mlađem kamenom dobu nastanak visoko razvijenih ratarskih zajednica.
Izgradnja sistem kanala i obuzdavanje nabujale rijeke u kišnim
razdobljima stvorilo je potrebu za ranom organizacijom teritorijalnih
okruga – noma na čijem su se čelu nalazili lokalni upravnici -
nomarsi. Svaka noma imala je svog totemskog zaštitnika. Prema
najstarijoj teritorijalnoj podjeli i Gornji i Donji Egipat imali su
svaki po 20 noma, a na njihovoj granici nalazile su se 2 nome.
razni tipovi preddinastijskog
posuđa
U razdoblju Nagada III ( 3200 - 3000. g. n. e.) dolazi do
prvog ujedinjenja Gornjeg i Donjeg Egipta. Vladari ovog razdoblja
vladaju većim dijelom Egipta pa se stoga u egiptologiji u posljednje
vrijeme ovo razdoblje naziva i dinastijom 0. Glavni istorijski izvori
ovoga razdoblja su paleta za šminkanje kralja Narmera i glava
toljage kralja Škorpiona.
Oko
3000. g. p. n. e. vladar Gornjeg Egipta Menes (ili Narmer,
Aha?) konačno je ujedinio dva kraljevstva u jedinstvenu državu.
Započelo je dinastičko razdoblje egipatske istorije.
U razdoblju arhajskog razdoblja ili tiniske
epohe (I i II dinastija) postavljeni su temelji egipatske države.
Država je apsolutna monarhija izgrađena na pretpostavci o božanskoj
prirodi faraonove vlasti, a faraon se ritualno kruni krunama
Gornjeg i Donjeg Egipta.
posuđe arhajskog razdoblja
|