Preddinastijsko i arhajsko razdoblje egipatske države

( 4500. g. p. n. e - 2686. g. p. n. e.)

 

RAZDOBLJA:

PREDDINASTIJSKO I ARHAJSKO

STARO KRALJEVSTVO

I MEĐURAZDOBLJE

SREDNJE KRALJEVSTVO

II MEĐURAZDOBLJE

NOVO KRALJEVSTVO

KASNO

HELENISTIČKO

RIMSKO I VIZANTIJSKO

istorija

home page

 

Egipat je najstarija civilizacija sjeverne Afrike. Iznikla je iz afričkog neolitika tokom VI i V hiljada god.  prije Hrista Iz tog predistorijskog vremena potiče istorijska teritorijalna podjela na Gornji Egipat od Asuana do Memfisa i Donji Egipat između Memfisa i delte Nila.

Tokom druge polovine V i IV milenijuma na području Gornjeg Egipta razvile su se preddinastičke kulture Badari ( 4400 - 4000. g. p. n. e.), Nagada I ( 4000 - 3500. g. p. e.), Nagada II. ( 3500 - 3200. g. p. n. e.), a na području Donjeg Egipta kultura Fajum ( 5500. - 4000. g. p. n. e.), kultura Maadi ( 4000 - 3200. g. p. n. e.) na čijim se temeljima razvila egipatska država arhajskog razdoblja.

Egipat se u tim najranijim razdobljima nazivao crnom zemljom. Budući da je u Egiptu kiša rijetkost, tamošnji je život od najranijih dana ovisio o poplavama Nila i izgradnji kanala kojima se natapalo suho pustinjsko tlo. Plodni crni mulj i poplave Nila omugućile su u mlađem kamenom dobu nastanak visoko razvijenih ratarskih zajednica. Izgradnja sistem kanala i obuzdavanje nabujale rijeke u kišnim razdobljima stvorilo je potrebu za ranom organizacijom teritorijalnih okruga – noma na čijem su se čelu nalazili lokalni upravnici - nomarsi. Svaka noma imala je svog totemskog zaštitnika. Prema najstarijoj teritorijalnoj podjeli i Gornji i Donji Egipat imali su svaki po 20 noma, a na njihovoj granici nalazile su se 2 nome.

razni tipovi preddinastijskog posuđa

U razdoblju Nagada III ( 3200 - 3000. g. n. e.) dolazi do prvog ujedinjenja Gornjeg i Donjeg Egipta. Vladari ovog razdoblja vladaju većim dijelom Egipta pa se stoga u egiptologiji u posljednje vrijeme ovo razdoblje naziva i dinastijom 0. Glavni istorijski izvori ovoga razdoblja su paleta za šminkanje kralja Narmera i glava toljage kralja Škorpiona.

Oko 3000. g. p. n. e. vladar Gornjeg Egipta Menes (ili Narmer, Aha?) konačno je ujedinio dva kraljevstva u jedinstvenu državu. Započelo je dinastičko razdoblje egipatske istorije.

U razdoblju arhajskog razdoblja ili tiniske epohe (I i II dinastija) postavljeni su temelji egipatske države. Država je apsolutna monarhija izgrađena na pretpostavci o božanskoj prirodi faraonove vlasti, a faraon se ritualno kruni krunama Gornjeg i Donjeg Egipta.

posuđe arhajskog razdoblja