|
Novo
kraljevstvo predstavlja vrhunac političke, kulturne i gospodarske moći
Egipta. Najvažnije su XVIII i XIX dinastija čiji vladari ponovno
centraliziraju vlast u državi. Obnovljene su gospodarske veze s Nubijom,
Palestinom i Fenikijom. Tokom Novog kraljevstva faraoni opet postaju
božanstva.
Amozis I
( 1550 – 1525. p. n. e. ) je osnivač XVIII dinastije. Glavni
grad iznova postaje Teba. Njegovi nasljednici su podigli
gospodarsku moć države, a prvi put egipatski faraoni su zaposjeli znatna
područja u Aziji sve do Eufrata u Siriji.
U vrijeme
uglavnom miroljubive vladavine kraljice Hatšepsut ( 1473 – 1458.
p. n. e.) upućena je egipatska ekspedicija u Punt. Obnovom
gospodarskih veza s ovim područjem Egipat je osigurao potrebne začine,
zlato i slonovaču. Za Hatšepsutina kraljevanja izgrađen je hram u
Deir el-Bahriju.
Njezin nasljednik Tutmozis III (1479 – 1425. p. n. e. ) osvojio
je Siriju i Palestinu i područja u Nubiji do 4. katarakta. Država Mitani
u Aziji priznavala je vlast egipatskih vladara, a Hetiti u Maloj Aziji i
Vavilonci u Mezopotamiji šalju darove faraonu. Izgrađena je i jaka
mornarica koja je osigurala egipatsku prevlast na istočnom Sredozemlju.
U Amonovu hramu u Karnaku Tutmozis III podigao je "svečanu dvoranu". U
vrijeme njegovih nasljednika egipatska država slabi.
Tutmozis
III
Jedan od razloga slabljenja egipatske države su vjerske reforme
Amenhotepa IV. (Amenofis IV., o. 1352. – 1336. pr. Kr.). On
je vjeru u više bogova zamijenio vjerovanjem u jednoga boga Atona
– sunčev disk. Zabranio je obožavanje drugih bogova i promijenio je ime
u Aknaton. Prijestolnicu je preselio iz Tebe u novoizgrađenu
Amarnu. Njegove reforme doživjele su velik otpor u narodu,
ponajprije kod svećenstva boga Amon-Raa. Da smanji njihov
utjecaj, oduzimao im je posjede, a uništavani su kipovi i hramovi drugih
bogova. Smatra se da su njegove reforme nastale pod utjecajem Židova
koji su se nalazili na visokim položajima u egipatskom društvu.
Nakon njegove smrti u vrijeme kratkotrajne vladavine
Tutankhamona
(1336. – 1327. pr. Kr.) napušteno je vjerovanje u Atona, a stari bogovi
ponovno su zauzeli važno mjesto u egipatskoj vjeri. Godine 1922.
američki egiptolog Howard Carter otkrio je Tutankhamonovu
grobnicu koja je ostala očuvana od pljačkaša grobova. U njoj su
pronađeni najljepši i najbrojniji primjerci predmeta svakodnevnog
života, kipići egipatskih bogova. Svojom ljepotom posebno se ističe
dobro očuvan sarkofag s pogrebnom maskom od čistog zlata.
Kraljevske grobnice XVIII. dinastije gradile su se u stijenama Doline
kraljeva u potpunoj tajnosti da ostanu sačuvane od pljački.
Tutankhamona (
1336 –1327. ) na prijestolu zamijenio genereal Horemheb (1323. –
1295. p. n. e. ) koji se smatra osnivačem XIX dinastije. Nakon
njegove smrti oko 1309. p. n. e. započinje razdoblje Ramzesida za
koje je karakteristično u pravilu isto ime vladara iz XIX i XX
dinastije. Najvažniji vladar ovoga razdoblja je Ramzes II (1279 –
1213. p. n. e.). On je zaratio s Hetitima, a 1282. g. p. n. e. u
bitki kod Kadeša u Siriji sukobio se s njihovim vladarem
Muvatalijem II. Nakon teških gubitaka bitka je završila neodlučeno,
a obje vojske su se povukle s bojišta. Nakon sklapanja primirja
podijeljena su interesna područja, ali manji ratovi su se nastavili sve
do konačnog mira s Hatusilijem III. Najpoznatije građevine
Ramzesa II. su hramovi u Luksoru, Ramesej u Tebi i Abu
Simbel u blizini Asuana.
Abu Simbel
Za Ramzesa
III (1184 – 1153. p. n. e. ), vladara XX dinastije, dolazi do upada
Naroda s mora, ali su ih Egipćani uspjeli zaustaviti.
|
