DONJA JEZERA

Jezero Milanovac ili Milanovo - prema legendi ime je dobilo prema pastiru Mili, koji se u njemu utopio ili prema mlinaru Mili Perišiću koji je ovdje imao svoj mlin. Ovo jezero - najveće od svih Donjih - nalazi se na visini od 523 m uz dubinu do 18 m u njegovu početnom dijelu. Dužina jezera je 470 m, širina od 50 do 90 m, te površina od 0,03 km².

Boja vode je od plavičaste do zelenkaste, ovisno o danjem osvjetljenju ili vedrini neba, odnosno, da li ga promatramo s gornje strane staze ili sa samog ruba vode. Jezero obrubljuju više od dvadeset metara visoke stijene, a staza za njegovo razgledanje uređena je uza samu vodu njegovom istočnom stranom, ali ga možemo obići i stazama na gornjoj strani kanjona s nekoliko uređenih kamenih vidikovaca.

Udubljenja i tamni otvori u stijenama uz donji put svjedoče o postojanju polupećina i pećina kao tipičnih morfoloških oblika u ovakvim vapnenačkim naslagama.

Istočni dio slapišta jezera Milanovca što pada u sljedeće niže položeno jezero u neposrednoj blizini puta, nazvano je slapovi Milke Trnine u znak zahvalnosti toj znamenitoj hrvatskoj opernoj pjevačici svjetskog glasa, koja je dobivenim prilogom jednog svog opernog nastupa od 1.992 krune pomogla godine 1897. tadašnje "Društvo za uređivanje i poljepšavanje Plitvičkih jezera".

Gavanovac jezero ili Gavanovo - prema legendi u jezeru je nestalo Gavanovo blago. Jezero je na koti od 514 m nad morem, dužine 100 i širine 65 m, odnosno površine 0,01 km². Iako razmjerno malo, ima dubinu od 10 m što je normalno za vodenu nakupinu u kamenom kanjonskom okružju. Pretpostavka da voda s dna ovog jezera podzemno otječe u nepoznatom smjeru nije do sada znanstveno dokazana. Dio sedrenih kaskada na njemu što se uz pješačku stazu ruše u nižu vodenu nakupinu, nazvane su Velike Kaskade.

Od ovih kaskada odvaja se na jednu stranu put do impozantnog tamnog otvora pećine Šupljare kroz koju kamenim i zidanim stepeništem možemo izaći na zaravan i gornju stazu što vodi rubom kanjona. Na putu do pećine uz razinu vode vidljiv je tamni otvor Modre pećine u koju se nekada ulazilo čamcem. Glavna turistička staza produžuje uz kaskade te prelazi na zapadnu stranu kanjona i pod njim vodi do kraja Plitvičkih jezera.

Kaluđerovac jezero, Kaluđerovo - po kaluđeru pustinjaku, koji je nekada davno živio u polupećini uz vodu ili u Gornjoj pećini na rubu kanjona.

Jezero se nalazi na visini od 505 m nad morem, dubine 13 m s površinom od 0,02 km². Njegova dužina iznosi 225 m uz širinu od 70 do 100 m. Nad njim je najstrmiji dio kanjona sa stijenama visine oko 40 m. Početni dio jezera i najbliži dijelovi uz obalu prekriveni su trskom kao očiti dokaz eutrofikacije jezerskoga prostora.

Jezero Novakovića brod - prema kazivanju označuje prijelaz ili prijevoz Novakovića. Od prethodnoga jezera odjeljuje ga samo 2 m visoka sedrena barijera - posljednje je Plitvičko jezero na visini od 503 m nad morem, te s dubinom od 3 m i površinom od 0,003 km². Širina jezera je 90 m, a dužina 50 m. Uza sedrenu kaskadu izmedu Kaluđerovca i Novakovića broda danas vodi turistička staza kojom se s ulazne točke 1 spušta prema slapu potoka Plitvica i produžuje u obilazak Donjih jezera u smjeru Kozjaka.

Na završetku Novakovića broda u grmljem zarasloj sedrenoj nakupini veći je broj slapišta različite širine koji se ruše preko vertikale visoke 25 m u prošireno udubljenje nazvano Sastavci. Sastavci su kameno udubljenje na završetku stepeničastog toka plitvičkih jezerskih voda i voda širokog slapa potoka Plitvica, koji na ovo mjesto dotječe sa zapadne strane polukružno oblikovane vertikale.

Nakon pada niz 76 m visoku vapnenačku stijenu potok Plitvica odvodi svoje vode desetak metara horizontalnim dnom. Tada se ponovno ruše niz visoke kamene stepenice do raspršenih voda slapova iz jezera Novakovića broda. I na tom mjestu zajedno sjedinjene u zapjenjenom kovitlacu ispod vodene maglice teče tamnozelena vodena masa formirajući početak toka krške rijeke Korane.

To je prizor što ga na stotinu metara ispred i ispod sebe promatra svaki posjetitelj s Ulaza 1 kad oduševljen viđenim prizorom kreće prema njemu koso položenom vijugavom stazom u podnožje kamene klisure. Istina je, da su slapovi potoka Plitvica "najdivniji ujutro, kad ih sunčane zrake obasjaju" da su privlačniji kad su prepuni od obilja proljetnih ili jesenjih voda, jer tada i čitavi Sastavci vriju "u najdivnijoj boji duge".

Visinska razlika izmedu razine Prošćanskog jezera i početka izvora rijeke Korane prema mjerenjima ing. M. Petrika iznosi 158 m.

I nekoliko prvih kilometara toka rijeke Korane urezanih u visoke kamene vertikale kao da ne žele odjednom zaustaviti ili prekinuti ljepotu plitvičkih kaskada pa priređuju do podnožja grandioznih kamenitih vrata špilje Golubnjače zanimljivu igru slapova sa četiri svoja zapjenjena pada. I tek kod zaseoka Korana u blizini Tonkovićeva mosta Korana postaje obična krška rijeka koja krivuda