PECINE

Osim uobičajenih morfoloških pojava specifičnih za krški prostor i na području unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera naići ćemo na brojne pecine ,jame, ponore i ledenice. Do sada nam je ovdje poznato više od pedeset takvih pojava, od kojih je za sada samo manji broj dostupan i interesantan kao turistička zanimljivost.

Zbog različitih vrsta naslaga u kojima se pecine i ostale podzemne pojave javljaju, napomenimo da unutar temeljnog fenomena Plitvičkih jezera njih nalazimo u naslagama sedre ili travertina, te u kompaktnim ali okršenim vapnenačkim sedimentima. Posjetitelje Parka upozorit ćemo na ovakve pojave, koje mogu vidjeti krećući se od kraja Prošćanskog jezera niz Gornja i Donja jezera do kanjona Korane.

Uza stazu što od Prošćanskog jezera vodi prema jezeru Ciginovac neposredno pred njim opazit ćemo uza stazu jamu u sedrenom materijalu kojoj dubinu ispunjava tama. To je proširena pukotina u sedrenoj barijeri nastala urušavanjem u blizini današnjeg slapišta. Upozoravamo na oprez pri njezinu razgledavanju! Slične pukotine - jame možemo vidjeti i u dijelu terena iznad Labudovačkog slapa!

Pecinski vrt ispod sedrene Labudovačke barijere imao je niz dostupnih i prohodnih polupećina i pećinskih kanala kroz koje su nekada vodile djelomično uređene staze. Tu se nalazio i otvor Janečekove pećine duge oko 50 m, ali sada voda slapa sprječava ulaz u pećinu. Zbog otežanog pristupa podnožju ove barijere prolaz za posjetitelje više nije dostupan.

U ostalom dijelu Gornjih jezera nema više pećina u sedrenom materijalu, jer su svi slapovi uglavnom "mladi" - osim omanje polupećine uz gornji dio Velikog Prštavca odakle se pruža pogled na donju stazu koja vodi prema nekadašnjem Galovačkom buku. U dolomitnim naslagama ovdje se ne stvaraju speleološke pojave, pa prve ovakve oblike nalazimo tek uz Donja jezera.

Milanova pećina ispod sjeverne strane slapišta kozjačkih voda sedrena je tvorevina duga oko 10 m, ali današnji je pristup do nje zapušten i vrlo neprikladan za najveći dio plitvičkih posjetilaca. Za razgledanje je potrebno ponijeti vlastitu rasvjetu!

Polupećina Pakal izgradena u vapnencima nalazi se na rubu staze uz Milanovo jezero kod željezne ograde na mjestu gdje je najveća dubina ovog jezera. Polupećina je široka 3,5 m, duga 2,5 m, te visoka 1,2 m.

Pećina Milke Trnine, takoder formirana u krednim vapnencima u blizini istoimena slapa - zapravo je uska pecinska pukotina do koje vodi nekoliko stepenica. Duga 32 m, ali široka jedva 2 m sa dva odijeljena uzdignuta proširenja visoka oko 7 m. U unutrašnjosti je nešto malo sigastih prevlaka. Za razgledanje potrebno vlastito osvjetljenje!

Modra pećina - dužine 9 m s potopljenim izduženim ulazom - dostupna bi bila za razgledanje samo plivanjem! Nekada se u nju ulazilo čamcem. Na stropu ove pećine sada obitavaju šišmiši sigurni od ljudskog uznemiravanja.

Šupljara pećina ima više od 20 m visok otvor okrenut prema Velikim Kaskadama i Kaluđerovac jezeru, a s gornje strane se nastavlja u prostranu urušnu vrtaču kroz koju se stepenicama može izaći na stazu iznad kanjona Donjih jezera. U središnjem dijelu pećinske šupljine odvajaju se u tamu druga i treća dvorana ukupne dužine od nekoliko desetaka metara. Za razgledanje ovih špiljskih prostora potrebno je vlastito osvjetljenje, a unutrašnjost ukrašuje samo nekoliko gomoljastih nakupina znatne debljine. Cjelokupna dužina špiljskog dijela Šupljare iznosi 68 m.

Kaluđerova donja pećina je zapravo polupećina ili potkapina s lijeve strane staze uz Kaluđerovo jezero.

Kaluđerova gornja pećina je morfološki ostatak jednog većeg špiljskog prostora na gornjem rubu vertikalne stijene na visini početka pada slapa Plitvica i danas je dio staze što s podnožja toga slapa vodi do gornjeg platoa i ceste kod mosta koji nadsvoduje tok potoka. Otvoreni tunel kroz koji vodi staza dug je 17 m, dok bočni hodnik ima dužinu od 14 m. Visina i širina tunela iznosi oko 3 m. U kanalima nema ukrasa.

Kostelčeva pećina je sedrena pećina ispod ceste koja vodi uza slap potoka Plitvica, odnosno desetak metara južnije od njega. Nekada su s ruba ceste vodile stepenice do ulaza u pećinu, dok je danas prilaz dosta neprikladan. Pećina je duga oko 30 m s jednim bočnim kanalom i ovećom dvoranom koja na svom vrhu ima mali otvor kroz koji prodire svjetlo i prokapljuje voda. Pećina je ispunjena sitnim oblicima stalaktita u obliku cjevčica i sedrenih formi s tragovima bilja i mahovine. Za razgledanje potrebna vlastita rasvjeta!

Jama uza stazu što vodi od točke Ulaza 1 prema jezeru Novakovića brod je kao i Kaluderova gornja ostatak veće špiljske ili jamske forme. Duboka je oko 10 m i može se uz potreban oprez razgledati njezin otvor.

Koranska pećinica je s lijeve strane toka Korane u blizini njezina prvog Pada. Duga je 11 m s nešto krupnijih sigastih formi na kraju kanala.

Pećina Vile jezerkinje ili Crna pećina nalazi se takoder s lijeve strane toka Korane kraj njezina trećeg Pada. Širina otvora iznosi 15 m, a visina 7 m i na njemu su i danas vidljivi ostaci zaštitnih vrata iz vremena kad ju je ing. Premužić elektrificirao. Ova pećina je zapravo koso uzdignut kanal dužine 105 m, te širine od 3 do 12 m, koji se od svog ulaza uzdigne za desetak metara. Danas otvor prekriva voda i ulaz u nju za sada nije moguć. Za eventualno razgledanje potrebna je vlastita rasvjeta.

Golubnjača pećina ima dva ogromna otvora visine 24 i 46 m i dominira nad desnom obalom Korane, a vidljiva je i od razgleda kod Ulaza 1, ali i od gornjeg dijela početka kanjona Donjih jezera: Nalazi se iznad četvrtog Pada Korane. To je splet nekoliko kanala kroz koje je uklesano 230 stepenica i postavljen neprimjeren betonski most. Čitava dužina pećine iznosi više od 160 m sa znatnom količinom (sada već jako devastiranih i zagaravljenih!) kalcitnih ukrasa. Neko vrijeme pećina je bila elektrificirana, imala je svog vodiča i ulaz je bio zaštićen postavljenim vratima. Za današnje je razgledanje potrebna vlastita rasvjeta!

U kanjonu Korane još je nekoliko speleološki interesantnih pećina formiranih u vapnencima: Velika pećina, Mračna pećina (sa tri hodnika), te Mala Mračnjača, a desetak je metara ispod asfaltne ceste i Sedrena pećina. U pećine se ne vode posjetitelji, jer u zemljanim naslagama ima paleontoloških i arheoloških ostataka.

Kod zaseoka Rodić Poljana nalazi se više od 40 m duga Rodića pećina s ostacima kostiju izumrlog špiljskog medvjeda. Oko zaseoka Jezerce i u smjeru Prijeboja, te na obroncima Medveđaka i Plješevice i Male Kapele (oko Seliškog vrha) ima još desetak speleoloških pojava-špilja, jama i ledenica. Najmarkantnija je jama Čudinka duboka oko 200 metara, a u njezinoj je blizini zanimljiva ledenica.

Mnogi od ovih objekata mogli bi se urediti kao turističke atrakcije za one posjetitelje koji bi organizirano obilazili širi prostor oko temeljnog sedrenog fenomena samih Jezera i slapova