Velika boginja Hera, žena i sestra gromovnika Zevsa, je boginja neba, pokroviteljica braka i zaštitnica porodilja. Ona čuva svetost i nenarušivost bračnih veza; ona je svom mužu uvijek bila vjerna.
Nakon što je, pobijeđen, Hron izbacio iz utrobe boginju Heru i njenu braću i sestre, njihova majka Reja ju je odvela na kraj zemlje titanu Okeanu- tamo ju je vaspitala boginja Tetida, buduća Ahilejeva majka. Hera je dugo živjela daleko od Olimpa, u tišini i miru. Jednog dana, svevladar Zevs ju je ugledao , zavolio i oteo od boginje Tetide. Bogovi su im priredili veličanstvenu svadbu. Cijela priroda je radosno pozdravila veliku gospodaricu neba.
Hera je moćna i nijedna boginja nema toliku vlast kao ona. Veličanstvena, u raskošnoj odjeći koju je iztkala sama Atena, u kolima u koja su upregnuta dva besmrna konja, ona silazi sa visokog Olimpa. Kuda god prođe, miris se širi zemljom.
Kao i njen muž Zevs, i Hera zapovjeda gromovima i munjama. Na njenu riječ nebo se prekriva tamnim oblacima, i na pokret ruke podižu strašne bure. Bogovi poštuju Heru; nju poštuje i Zevs- na vijećanju bogova često se savjetuje sa njom. Međutim, česte su i svađe između njih. Hera mu ponekad prigovara i svađa se sa njim- taga se Gromovnik ljuti i prijeti joj kaznom. Ona tada ućuti i savlada svoj gnjev, jer se sjeća vremena kada ju je Zevs bičevao, okovao zlatnim lancima i objesio je između neba i zemlje, privezavši joj za noge dva teška nakovnja.
To nije jedina uvrijeda koju je Hera trpila od svog muža. Ona je često gledala kako njen muž voli druge boginje i žene. Ali Hera je strašna u svojoj ljubomori i osveti. Tako je i bilo kada je Zevs zavolio prelijepu Iju, i da je sakrije od žene, pretvorio je u kravu. Međutim, Hera je to znala i zatražila kravu-Iju od Zevsa na poklon. Gromovnik nije mogao da odbije. Hera je Iju povjerila na čuvanje stookom Argosu, koji nikad nije spavao. Tako se mučila Ija, lišena moći govora. Ali Zevs je primjetio muke svoje ljubavnice i poslao boga Hermesa da je izbavi. Hermes je svoji8m besjedama uspavao Argosa i odrubio mu glavu, izbavivši tako Iju. No to nije bio kraj njenih muka. Hera je poslala čudovišnog obada čiji su ubodi pekli Iju kao usijano gvožđe. Bježala je tako nesrećna Ija kroz mnogo zemalja gonjena strašnim obadom, sve dok nije došla u zemlju Skita, do stijene na kojoj biješe prikovan Prometej- on je prorekao Iji da će se izbaviti muka tek u Egiptu. Tako je i bilo. Tamo, na obali plodnog Nila, Zevs joj je vratio ljudski lik i ona rodi Epata. On je bio prvi egipatski kralj i rodonačelnik loze iz koje je potekao i najveći junak Grčke- Herakle.
Nesrećna Ija nije jedina Zevsova ljubavnica koja je patila zbog Herine ljubomore. I Letu, majku Apolona i Artemide, gonila je Hera poslavši na nju zmaja Pitona. Njega je ubio sam Apolon i tako izbavio svoju majku.
Hera je Zevsu rodila Areja, boga rata, Hefesta, boga rata, kovača, te Hebu, koja je postala Heraklova žena kada je on, nakon smrti, kao najveći grčki heroj, primljen u skup olipskih bogova, i Eileitiju, boginju poroda.
|
|
|
|
|
|